Prvi poznati mlinari iz jakovljanskog kraja u srednjem vijeku bili su članovi obitelji Belinić. U dokumentu “Sesionalni regest donjostubičkog posjeda 1564.” spominje se mlinar Juraj Belinić na potoku Bistra. Juraj Belinić spominje se u istom popisu kao stanovnik sela Psarno. Najvjerojatnije je na mjestu toga sela nastao vlastelinski posjed koji se u 18. stoljeću spominje pod nazivom Belinićevo selo.
Mlinovi u Jakovljanskom kraju sredinom 19. stoljeća nalazili su se na Mlinskom potoku i na potoku Bistra. Ukupno je bilo devet mlinova upisanih u katastru iz 1862. godine. Početkom 20. stoljeća došlo je do male promjene, odnosno u katastru iz 1905. godine zabilježeno je deset mlinova.

Vlasnici mlinova u Jakovlju 1862. godine bili su: Josipović Imbro, Pušek Juro, Vori Mihalj dolnji, Severin Joža i Hribar Pavel, a vlasnici mlinova u Jakovlju 1905. godine bili su: Siksta Vjekoslav, Pušek Marko, Vori zadruga, Severin Petar, Kuleš Josip i Paverlišak Mijo sa suprugom Sofijom r. Šilec [Opaska: Vlasnik mlina Neiger Josip].

Vlasnici mlinova u Kraljevom Vrhu 1862. godine bili su: Janton Janko, Šimunić Štef, Ferenčak Petar i Pušek Janko, a vlasnici mlinova u Kraljevom Vrhu 1905. godine bili su: obitelj Janton (Ivan, Juraj, Anastazija i Kata) koja je posjedovala dva mlina i Luški Jana r. Ferenčak i Luški Lovro koji su posjedovali jedan mlin.

Ako imate stare fotke mlinova (ili novije fotke – od ruševina ili mjesta gdje su se nalazili mlinovi) bilo bi mi drago da podijelite s nama.