Rodoslovlje 

Prilog istraživanju obitelji Spitzer iz Jakovlja

Mario Šimunković

Krajem 19. stoljeća u Jakovlje je doselila obitelj Spitzer, otac Albert (Beletinci, Slovenija, 1866. – Krapina, 1947.), po zanimanju trgovac i njegova supruga Cecilija, rođ. Jungwirth (1859. – 28. svibnja 1939.). Obitelj je posjedovala dućan i gostionu na glavnoj cesti (današnjoj Staroj cesti), na tadašnjem kućnom broju 143.

Vlasnik te čestice u drugoj polovici 19. stoljeća, prema Zapisniku Dielčićah Občine Jakovlje iz 1862. godine, bio je Nikola Kušelić iz Jakovlja, (tadašnji kućni broj 42), a na njoj se nalazila kuća, gospodarske zgrade i dvorište. Rasparceliziranu česticu najvjerojatnije su prodali potomci Nikole Kušelića koji je umro 5. lipnja 1872. godine

Najraniji podatak o naseljavanju obitelji Spitzer u Jakovlju potječe iz 1894. godine, a vezan je uz rođenje sina Dragutina. U Maticu rodjenih Židovske općine Zagreb upisan je Dragutin Spitzer, sin Alberta Spitzera, trgovca i Cecilije rodj. Jungwirth, rođen u Jakovlju 3. svibnja 1897. godine.

Spitzer Dragutin - izvod
Podaci o rođenju Dragutina Spitzera

Ukupno su imali sedmero djece:

  • Dragutin (Jakovlje, 3. svibnja 1894. – ?, ?)
  • Daniel / Danček (Jakovlje, 19. kolovoza 1895. – Sunja, 1. ožujka 1945.). Obitelj ga je zvala Danček. Živio je u Sunji i bio oženjen sa Silvom Pogačnik. Nisu imali djece. Bio je bravar. Ubila ga je ustaška vojska. Obješen je i zatim bačen u jamu.
  • Dragica ud. Weinberger (Jakovlje, 21. veljače 1897. – Auschwitz, ?). Bila je udana za Mavra Weinbergera s kojim je imala kćer Nadu. U Auschwitz je deportirana 4. svibnja 1943. godine zajedno sa suprugom i kćeri gdje je ubijena.
  • Robert (Jakovlje, 2. svibnja 1898. – Zagreb, 21. svibnja 1975.). Za vrijeme drugog svjetskog rata bio je zatočen u koncentracijskom logoru Auschwitz odakle se živ vratio. Bio je oženjen s Olgom r. Angelo (1899.-1983.) s kojom je imao sina Velimira koji je od 1943. godine bio zatočen u koncentracijskom logoru Buchenwald odakle se živ vratio.
  • Ruža ud. Bauer (Jakovlje, 16. veljače 1901. – Krapina, 2. studeni 1968.). Odselila je u Krapinu i s mužem Antonom vodila mesnicu. Svog oca je nakon majčine smrti njegovala u Krapini gdje je i sahranjen. Ruža nije imala djece. Pokopana je na groblju u Krapini.
  • Leopold (Jakovlje, 30. siječnja 1907. – Jasenovac, 21. travanj 1945.). Prije rata je bio trgovački pomoćnik u Zagrebu. Uhićen je u Zagrebu kolovoza 1941. godine i otpremljen 22. listopada iste godine u Jasenovac gdje je ubijen u travnju 1945. godine. U jednom dokumentu, Indexu paketarnice logora III Ciglana iz kraja 1944. njegovo ime se spominje pod rednim brojem 2972, s naznakom da je raspoređen u zatočeničku grupu broj VII. što se odnosilo na tehničku poslovnicu.
  • Herman (Jakovlje, 6. srpnja 1908. – Pula, 31. siječnja 1984.). Po zanimanju je bio trgovac. Trbuhom za kruhom otišao je u Zagreb gdje je upoznao Milku Bubnić iz Obrova, Slovenija. Vjenčali su se 24. studenog 1932. godine u Zagrebu. Tri godine kasnije, 25. studenog 1935. godine im se rodio sin, Dragutin. Herman se prije braka prekrstio i postao je katolik kako bi mogao oženiti suprugu koja je bila katolkinja. To ga je spasilo, jer je za vrijeme rata bio u jednom logoru u Zagrebu, gdje su sakupljali Židove, odakle ga je supruga uspjela izvući. Poslije drugog svjetskog rata, 1949. godine, odselili su se u Pulu, gdje su živjeli do kraja života. Umro je od karcinoma želuca i sahranjen je u Puli.

U Zapisniku česticah obćine Jakovlje iz 1905. godine Albert i Cecilija su posjedovali sljedeće čestice:

  • k. č. br. 146, (kuća i dvorište) ukupne površine 192 hvata
  • k. č. br. 147, (vrt) ukupne površine 70 hvati
  • k. č. br. 3190, (livada) ukupne površine 1 ral i 200 hvati
  • k. č. br. 3861, (oranica) ukupne površine 1 ral i 444 hvati
Katastarske čestice 146 i 147 na kojima se nalazila kuća obitelji Spitzer
Katastarske čestice 146 i 147 na kojima se nalazila kuća obitelji Spitzer

Albert Spitzer bio je član prvog školskog odbora Niže pučke škole u Jakovlju 1903./1904. godinu kada je škola u Jakovlju osnovana.

U Jutarnjem listu od 3. listopada 1913. na petoj stranici spominje se gostiona, odnosno krčma Alberta Spitzera u Jakovlju.

U Zapisniku kanoničkog pohoda u župi Kraljev Vrh od 14. svibnja 1922. godine Josip Lang je zapisao da u Jakovlju živi židovska obitelj sa sedam članova.

Albert Spitzer je pokopan u Krapini, a supruga Cecilija na Mirogoju.

Obitelj Spitzer
Obitelj Spitzer i prijatelji: U gornjem redu: skroz lijevo je Leopold, jedan bračni par je obitelj od Cecilijine sestre, Rege Korlin. U donjem redu su Cecilija i Albert. Ostali su nepoznati, najvjerojatnije mještani.

* * *

U vihoru Drugog svjetskog rata ubijeno je troje djece Alberta i Cecilije Spitzer. Dragica ud. Weinberger ubijena je u Auschwitzu, Leopold ubijen je u Jasenovcu, a Dancek (Danilo) ubijen je u Sunji.

Albert Spitzer imao je dvoje braće, Eduarda (Beltinci, Slovenija, 1857.) i Ignaca (Beltinci, Slovenija, 1863.). Eduard je bio oženjen za Reginu r. Friedrich (Središče ob Dravi, Slovenija, 1871. – Auschwitz, 1942.). Vjenčali su se 24. siječnja 1893. godine u Varaždinu. Imali su sina Oskara (1895.-1941.). Ignac se oženio za Minu r. Biller (r. 3. studenog 1866.) 9. siječnja 1890. godine. Imali su sinove Adolfa i Oskara. Od uže rodbine za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijeno je još devet članova obitelji:

  • Spitzer Adolf, Ignaca (Vučja Gomila, Slovenija, 7. srpnja 1894. – Jasenovac, 1942.). Po zanimanju je bio trgovački putnik. Bio je oženjen s Lotom r. Majer s kojom je imao kćer Miru. Prije rata živio je u Zagrebu, u Martićevoj ulici. Uspostavom NDH, u ljeto 1941. godine, obitelj je izbačena iz kuće, a Adolf odveden u Jasenovac. Uhićenje je opisala njegova kćer Mira: U tom strahu i neizvesnosti došao je dan kad smo bili izbačeni iz stana. Tog dana, kad smo se selili u drugi stan, u metežu, nervozi i kaosu, došao je jedan čovjek, rekao je da je iz policije i da nas vodi na prisilni rad. Malo se je ogledavao i rekao da će se vratiti za dva sata, neka se gospodin Spitzer spremi, a gospođu i kćerku ostavlja tako, da se gospodin Spitzer nakon dvomjesečnog rada ima kuda vratiti. Nakon dva sata taj se čovjek vratio i ja sam primjetila da je bio iznenađen što nas je našao kod kuće. Uz sav očaj i strah, moj dragi otac bio je sretan što smo mama i ja ostale. Tada je moj otac otišao u nepovrat. U to vrijeme se još vjerovalo da je to dvomjesečni prisilan rad, a ne logor, ubijanja i uništavanja na najstrašnije načine. Zadnji put se javio iz Jasenovca 31. srpnja 1942. godine, a nakon toga mu se zameo trag. Ubijen je u Jasenovcu 1942. godine. Supruga i kćer su uhićene krajem 1941. godine i odvedene u zatvor na današnjem Trgu žrtava fašizma. Bile su uhićene i zatvorene kao “prekomjerni taoci” za strijeljanje u Maksimiru u znak odmazde za partizanski napad u Zagrebu. Nakon puštanja iz zatvora otišle su u selo u blizini Zagreba gdje su se sklonile. Obje su preživjele rat.
  • Spitzer Bela (Vučja Gomila, Slovenija, 2. travnja 1896. – Jasenovac, 1942.). Živio je u Krašiću. Uhićen je po ustaškim vlastima 13. lipnja 1942. godine zajedno s Oskaom, Srećkom, Darinkom i Fanikom. Odveden je u Jasenovac gdje je ubijen.
  • Spitzer Darinka r. Kron (Krašić ili Karlovac, 2. srpnja 1903., 1902., 1892., ili 1889. – Jasenovac 1942). Prije rata živjela je u Krašiću. Ustaše iz Zagreba došli su 13. lipnja 1942. godine i uhitili sve članove obitelji. Oskar, Bela i Srećko odvedeni su u Jasenovac gdje su ubijeni. Prema jednoj verziji Darinka i njena kćer Fanika su ubijene u Krašiću, a prema popisu žrtava rata iz 1964. godine odvedene su u Jasenovac gdje su ubijene.
  • Spitzer Fanika, Oskara (Krašić, 10. srpnja 1921. – Jasenovac 1943). Rođena je u Krašiću u obitelji Oskara i Darinke Spitzer. Ustaše iz Zagreba došli su 13. lipnja 1942. godine i uhitili sve članove obitelji. Oskar, Bela i Srećko odvedeni su u Jasenovac gdje su ubijeni. Prema jednoj verziji Fanika i njena majka Darinika su ubijene u Krašiću, a prema popisu žrtava rata iz 1964. godine odvedene su u Jasenovac gdje su ubijene.
  • Spitzer Oskar, Eduarda (Mihovljan, 1895. – Jasenovac 1943.). Po zanimanju je bio činovnik. Podatke o stradanju dao je Židovskoj bogoštovnoj općini Zagreb njegov bratić, Robert Spitzer.
  • Spitzer Oskar, Ignaca (Vučja Gomila, 20. veljače 1891. – Jasenovac 1942.). Po zanimanju je bio trgovac. Živio je u Krašiću. Bio je oženjen za Darinku r. Kron. Imao je veliko imanje, a bio je u prijateljskim odnosima sa svim stanovnicima, posebno sa obitelji Stepinac. Kada je Alojzije Stepinac ustoličen za nadbiskupa, na toj velikoj svečanosti bili su pozvani svi ugledni ljudi, seljaci u narodnim nošnjama i Oskar Spitzer sa svojim sinom Srećkom. Oskar je sjedio na počasnom mjestu kraj Stepinca. Uspostavom NDH, Stepinac mu je obećao arijevsko pravo. Oskar se, manje više, kretao slobodno u gradove Zagreb, Jastrebarsko, Karlovac. Uvijek ga je neko pratio da ga čuva, odnosno, da bi ga sačuvao od ustaša. Arijevsko pravo nikad nije dobio. Ustaše iz Zagreba došli su 13. lipnja 1942. godine i uhitili sve članove obitelji. Odveden je zajedno s Belom i Srećkom u Jasenovac gdje su ubijeni. Prema jednoj verziji žena i kćer su ubijene u Krašiću, a prema popisu žrtava rata iz 1964. godine odvedene su u Jasenovac gdje su ubijene.
    Spitzer r. Friedrich Regina, Sigmunda (Središče ob Dravi, 1871. ili 1872. – Auschwitz, 1942.), kućanica. Udala se za trgovca Edvarda Spitzera, 24. siječnja 1893. godine. Prije rata i za vrijeme rata živjela je u Zagrebu u dvosobnom stanu. U Auschwitz je deportirana 1942. godine gdje je ubijena nepoznatog datuma. Podatke o stradanju dao je Židovskoj bogoštovnoj općini Zagreb njen nećak, Robert Spitzer.
  • Spitzer Srećko, Oskara (Krašić, 9. kolovoza 1922. – Jasenovac 1943). Rođen je u Krašiću u obitelji Oskara i Darinke Spitzer. Ustaše iz Zagreba došli su 13. lipnja 1942. godine i uhitili sve članove obitelji. Odveden je zajedno s Belom i ocem Oskarom u Jasenovac gdje su ubijeni.
  • Weinberger Mavro, Jakoba (Križ, Bjelovar, 1891. – Auschwitz, lipanj 1943.). Po zanimanju je bio prodavač, trgovački pomoćnik i zastupnik. Prije rata obitelj je živjela u Zagrebu. Zajedno sa suprugom Dragicom r. Spitzer i kćerkom Nadom deportiran je u Auschwitz 4. svibnja 1943. godine). Ubijen je u lipnju iste godine. Podatke o stradanju dao je Židovskoj bogoštovnoj općini Zagreb njegov šogor, Robert Spitzer.
  • Weinberger Nada, Mavre (Sunja, Sisak, 1924. – Auschwitz, lipanj 1943.). Po zanimanju je bila frizerska radnica. Zajedno s roditeljima Mavrom i Dragicom r. Spitzer uhićena je od ustaša i deportirana je u Auschwitz 4. svibnja 1943. godine). Ubijena je u lipnju iste godine. Podatke o stradanju dao je Židovskoj bogoštovnoj općini Zagreb njen ujak, Robert Spitzer.

Zahvaljujem na podacima i fotografijama gđi. Gordani Funk, unuci Hermana Spitzera

Izvori:

Mario Šimunković

Autor članka po struci je magistar ekonomije. U slobodno vrijeme, među ostalim, bavi se istraživanjem lokalne povijesti i rodoslovnim istraživanjem. S područja općine Jakovlje istražuje prezimena Mihaljek, Jarčan, Tuđen i Šipek.