„Dne 9. studenog 1880 svanusmo u Zagrebu težkim mutnim jesenkim jutrom. Barometar stajaše 547 milimetara; termometar pokazivaše 9,4 ºC; tanka jesenska magla slegla se ponad zemljom, a iz nje sipila je riedka kišica, dočim je sa sjevero-istoka puhao hladan, vlažan vjetar. Nješto preko pola osam sati začuje se podzemna tutnjava, nalik na jaku tutnjavu težko natovarena željezničkog vlaka, a umah zatim potrese se zemlja takovom žestinom, kakovoj ne samo neima pametara u Zagrebu, nego joj neima traga od vjekova u ljetopisih zagrebačkih… Sravnivši svoj žepni sa onim stalnim chronometrom, pronašao je prof. Stožir, da je zagrebački potres započeo u 7 h 33 min 53 sec, te trajao 10 sekunda.

Posljedci ovoga potresa bijahu užasni. Izvješće zagrebačkoga motrilišta glasi: iza prvoga udarca uzvitlala se cielim gradom silna prašina; dimnjaci i silno ciglovje popadaše s krova, vatrobrani zidovi porušiše se te pokriše ulice ruševinom. Jedan čovjek je mrtav a više jih ranjeno.“

Ovaj opis dao je u „Izvješću o zagrebačkom potresu“ Josip Torbar, hrvatski prirodoslovac, biolog, geolog, meteorolog i povjesničar znanosti, član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.

Stradanje Zagreba i njegove šire okolice fotografirao je Ivan Standl, hrvatski umjetnički fotograf i prvi zagrebački fotograf koji je izdao album „Slike zagrebačkog potresa od 9. studenog 1880“.

Među tim fotografijama nalaze se i fotografije crkve u Kraljevom Vrhu:

Literatura:

• Josip Torbar: Izvješće o zagrebačkom potresu od 9. studenoga 1880.; izdanje Lavoslava Hartmana, Zagreb 1882.
• Fototeka kulturne baštine / Potres 1880. g. – Ura na južnom zidu obustavila se… http://www.kultura.hr/Zbirke/Fototeka-kulturne-bastine/Potres-1880.-g.-Ura-na-juznom-zidu-obustavila-se