Povodom obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Dachau, pripremili smo rezultate dosadašnjeg istraživanja logoraša rođenih u jakovljanskom kraju. Dosad smo pronašli podatke o šest osoba, među kojima je troje Roma koji su rođeni u Jakovlju, a živjeli su za vrijeme rata na području Pušće.

Dachau je bio nacistički koncentracijski logor, i prvi logor otvoren u Njemačkoj, na mjestu napuštene tvornice streljiva kod srednjevjekovnog grada Dachaua, blizu Münchena u Bavarskoj na jugu Njemačke.

Logor je otvoren u ožujku 1933. i bio je prvi redovni koncentracijski logor koju je osnovala koalicijska vlada nacional-socijalista i katoličke Partije centra. Heinrich Himmler, šef policije u Münchenu, opisao je logor kao „prvi koncentracijski logor za političke zatvorenike“. Dachau je služio kao prototip i model za ostale nacističke koncentracijske logore. Za vrijeme Drugog svjetskog rata u logoru je bilo najviše Poljaka, zatim naroda Sovjetskog saveza, Francuza, naroda bivše Jugoslavije, Židova i Čeha.

Ukupno je u logoru bilo smješteno preko 200 000 zatvorenika. Vjeruje se da je 25.613 zatvorenika umrlo ili ubijeno u glavnom logoru, a još oko 10 000 u okolnim logorima uglavnom od bolesti, neuhranjenosti i samoubojstava. Velik je broj i umrlih ili ubijenih u marševima iz logora ili na putu u logor. Početkom 1945. godine pojavila se epidemija tifusa od kojeg je umrlo mnogo slabijih zatvorenika. U 12 godina postojanja koncentracijskog logora administracija logora popisala je ukupno 206.206 logoraša i smrt njih 31.951.

Kako se bližilo oslobođenje, nacisti su planirali ukloniti sve dokaze postojanja kampa i krenuli su u uništavanje dokaza i premještanje logoraša u druge logore. Dana 26. travnja 1945. godine više od 10.000 logoraša je bilo prisiljeno napustiti Dachau pješke, kamionima i vlakom. Najveća grupa, njih 7.000 krenulo je pješke na jug marširajući nekoliko dana. Više od 1.000 logoraša nije preživjelo marš. Istog dana pobjegao je zatvorenik Karl Riemer kako bi doveo američke trupe u pomoć. Dva dana kasnije predstavnik Međunarodnog Crvenog križa pregovarao je o uvjetima predaje logora američkim trupama. Iste noći, tajno formiran Međunarodni komitet logoraša preuzeo je kontrolu nad logorom.

Jedinice trećeg bataljona, 157. pješačke pukovnije, 45. pješačke divizije, pod komandom pukovnika Felixa L. Sparksa, dobile su naredbu da osiguraju logor. Dana 29. travnja Sparks je vodio dio bataljona preko bočnog zida. Istovremeno general Henning Linden vodio je odred 42. pješačke divizije kako bi primili formalnu predaju logora od njemačkog poručnika Heinrich Wicker kod ulaznih vrata u logor.

U trenutku oslobođenja u Dachau se nalazilo oko 30.000 logoraša.

Nakon oslobođenja, logoraši su liječeni od pothranjenosti i srodnih bolesti. Unatoč tome, u logoru je zavladala epidemija tifusa od kojeg je bilo zaraženo 2.252 pacijenata od čega ih je 227 umrlo.

U koncentracijskom logoru Dachau bilo je zatočeno šest osoba koje su rođene u jakovljanskom kraju:

NIKOLIĆ DJURO (Jakovlje, 1. siječnja 1922. – ?, ?) Živio je u Pušći. Rom. U Dachau je deportiran 25. rujna 1942. godine. Dodijeljen mu  je logoraški broj 37032. Dočekao je oslobođenje logora. Dana 21. siječnja 1945. godine premješten je u koncentracijski logor Leonberg  koji je spadao pod glavni logor Natzweiler u Francuskoj. Tamo mu je dodijeljen logoraški broj 44380. Daljnja sudbina nepoznata.

NIKOLIĆ MIŠKO (Jakovlje, 1926. – ?, ?). Živio je u Pušći. Rom. U Dachau je deportiran 25. rujna 1942. godine. Dodijeljen mu  je logoraški broj 37029. Dana 14. rujna 1944. godine premješten je u koncentracijski logor Mauthausen. Daljnja sudbina nepoznata.

NIKOLIĆ STEFAN (Jakovlje, 1912. – ?, ?). Živio je u Pušći. Rom. U Dachau je deportiran 25. rujna 1942. godine. Dodijeljen mu  je logoraški broj 37031. Dočekao je oslobođenje logora.

PAPA DRAGUTIN, Andre (Jakovlje, 18. lipnja 1920. – Dachau, 19. svibnja 1945.), radnik. Član KPJ. U NOV je stupio 1943. godine. Bio je komesar bataljona Prve zagorske udarne brigade. Nakon zarobljavanja deportiran je u koncentracijski logor Flossenbürg, a zatim 9. travnja 1945. godine u koncentracijski logor Dachau. Tamo mu je dodijeljen logoraški broj 151588. Umro je neposredno nakon oslobođenja, vjerojatno za vrijeme epidemije tifusa.

ŠIPEK JOSIP, Franje (Igrišće, 31. siječnja 1914. – ?, ?). Bio je oženjen s Maricom r. Bočina s kojom je imao kćer Zlatu. U Dachau je deportiran 17. studenog 1944. godine. Tamo mu je dodijeljen logoraški broj 126838. Najvjerojatnije je tjedan dana kasnije raspoređen u Norvešku. Daljnja sudbina nepoznata.

ŠTIRJAN  MARTIN (Jakovlje, 15. veljače 1922. – koncentracijski logor Leonberg , 26. siječnja 1945.). U Dachau je deportiran 13. srpnja 1944. godine. Tamo mu je dodijeljen logoraški broj 79873. Dana 22. siječnja 1945. godine premješten je u koncentracijski logor Leonberg  koji je spadao pod glavni logor Natzweiler u Francuskoj. Tamo mu je dodijeljen logoraški broj 44214. Umro je četiri dana kasnije.

Izvori:

• https://en.wikipedia.org/wiki/Dachau_concentration_camp
• https://en.wikipedia.org/wiki/Natzweiler-Struthof
• http://www.scrapbookpages.com/DachauScrapbook/DachauLiberation/LiberationDay4.html
• http://www.scrapbookpages.com/DachauScrapbook/DachauLiberation/LiberationDay.html
• http://stevemorse.org/dachau/dachau.html
• http://search.ancestry.com/
• https://www.fold3.com/
• http://www.scrapbookpages.com/DachauScrapbook/index.html

Fotografija na naslovnici: Kape u zrak za američke osloboditelje – nakon što je električna žica presječena