Jakovlje na karti Stjepana Glavača (1673.)
U drugoj polovici 17. stoljeća kad je postalo jasno da se Turci spremaju na osvajanje Beča, u svrhu modernizacije obrane, rodila se ideja da se izradi nova karta Hrvatske koja bi mogla poslužiti i pri obrani zemlje.
Takva se karta nije mogla sastaviti uz pomoć postojećih zemljovida Hrvatske jer su sve dotadašnje karte bile sastavljene bez topografskog upoznavanja zemljišta, pa su suvremenim korisnicima mogle pružiti samo za grubu sliku Hrvatske.
Moderniji zemljovid Hrvatske trebao je sastaviti na temelju izmjere zemljišta, kartografski stručnjak koji poznaje topografski rad i hrvatski jezik, a koji će bilježiti lokalnu toponimiju u suradnji s domaćim stanovništvom i koji će taj posao obaviti brzo i solidno.

Tadašnji zagrebački biskup Martin Borković dao je prijedlog da se za izradu nove karte Hrvatske uzme isusovac Stjepan Glavač, koga je on osobno poznavao kao vrsnog matematičara i crtača.
Taj je prijedlog prihvaćen i tako je Glavač postao zemaljski kartograf koji je topografski rad obavljao uz suglasnost državnih i vojnih vlasti, a osnovne karakteristike njegova zemljovida su naglašen prikaz reljefa, detaljan prikaz riječnih tokova i navođenje brojnih toponima koje prijašnji zemljovidi nisu zabilježili.
Karta Hrvatske Stjepana Glavača iz 1673. godine navodi se kao prva karta ovog područja kojoj je autor Hrvat. Na toj je karti prikazana je Banska Hrvatska s Banskom kraj inom te Varaždinskim i Karlovačkim generalatom, odnosno područje današnje Središnje i Gorske Hrvatske. Taj je dio Hrvatske, koji nakon turskih osvajanja u 16. stoljeću ostaje u sastavu Habsburške Monarhije, nazvan ostaci ostataka nekada slavnoga hrvatskoga kraljevstva.
O samoj karti Glavač je na kraju posvete iznio oprezni sud te je smatrao da bi karta ispala bolje da je imao na raspolaganju više sredstava i da mu kao redovniku nije bilo otežano kretanje. U posebnom upozorenju ispod posvete Glavač moli korisnike karte da ga ne krive za učinjene propuste jer i pored dobre volje nije dospio obići sve naše krajeve. U tome su ga prvenstveno priječile teške prilike.
Na toj karti ucrtano je Jakovlje (Jakoulie), a podatak da je neko mjesto ucrtano u ovu kartu govori o važnosti tog mjesta u odnosu na druga susjedna mjesta koja nisu ucrtana. Ipak, na karti je učinjen propust pa je Jakovlje ucrtano južno od Bistre.
Literatura:
- Marković, M. (1993) Descriptio Croatiae. Naprijed, Zagreb.
- Lapaine, M. i Frančula, N. (1998) Stjepan Glavač i njegova karta Hrvatske u: Ekseentar, prosinac 1998., str. 23-27.
- Čorak, Ž. et al. (1990) Zaprešić: stambeno kolunalna monografija. Zaprešić: Samoupravna interesna zajednica stanovanja i komunalnih djelatnosti Zaprešić.
- Laljak, S., ur. (1996) Zaprešićki godišnjak 1995. Zaprešić: Matica Hrvatska.
- http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22212