Istražujući svoje pretke u župi Kraljev Vrh brzo sam vidio da podataka u crkvenim knjigama o Mihaljekima iz Jakovlja nema starijih od 120 godina. Tada se, kao i mnogo puta prije, postavilo pitanje od kuda dolaze Mihaljeki!?

Poznati su mi bili podaci da se otac mog pradjeda Petra Mihaljeka zvao Marko, a majka Ana. Prvo sam za Marka provjerio u matičnoj knjizi umrlih koji podaci su tamo upisani i saznao sam da je imao 66 godina u trenutku smrti. Jednostavnom računicom mogao je biti rođen 1860. godine. Pitanje je bilo gdje. Za Anu sam znao godinu rođenja i smrti s nadgrobnog spomenika, ali ne i djevojačko prezime.

Kako bi eliminirao najočitije rješenje za Marka pogledao sam knjige krapinske župe u koju spada selo Mihaljekov Jarek. U tim knjigama nisam našao rješenje. Iako samo na temelju činjenice da tamo te godine nije rođen Marko Mihaljek, zaključio sam da se odgovor na pitanje o rođenju nalazi negdje drugdje.

Istražujući rodoslovlje prikupljao sam dokumente i fotografije vezane uz obitelj Mihaljek iz raznih izvora. Dragocjene fotografije i dokumente dala mi je na uvid i skeniranje Dragica Mihaljek, a još dragocjenije njene informacije dio su i ove publikacije. Jedna od takvih informacija, potvrđena i u sjećanjima drugih rođaka i rođakinja je bilo djevojačko prezime Petrove majke Krpić i rodno mjesto – Krušljevo Selo. Naoružan tim podatkom pogledao sam matične knjige rođenih župe Donja Stubica i u 1867. godini nisam našao Anu rođenu Krpić. Pogledao sam sve zapise o rođenjima nekoliko godina ispred i nekoliko godina iza, ali rješenja nije bilo na vidiku.

Tada sam prekinuo traženje godina rođenja Marka i Ane i krenuo u traženje datuma njihovog vjenčanja. U istraživanjima matičnih knjiga vjenčanih župe Kraljev Vrh nisam imao sreće. Za svaki slučaj provjerio sam i matične knjige župe Donja Stubica. I kada sam polako počeo gubiti nadu, našao sam zapis o vjenčanju. Dana 5. veljače 1890. godine vjenčali su se Marko Mihaljek i Ana Krpić, seljaci. Kumovi su bili Juraj Kučko i Lacko Vdović. Na tom mjestu zapisana su imena roditelja Ane i Marka. Anin otac zvao se Mijo, majka Magdalena r. Kuleš, a Markova majka Dora. Godine rođenja odgovarale su podacima koje sam imao.

Na temelju podataka za Anu krenuo sam u istraživanje matičnih knjiga vjenčanih kako bi našao datum vjenčanja njenih roditelja. Ti podaci brzo su se pokazali kao korisni. Dana 27. veljače 1867. godine vjenčali su se Mihael (Mijo) Kerpić (Krpić) i Magdalena Kuleš.  Povratkom u istraživanje matičnih knjiga rođenih ustanovio sam da je Ana rođena kao nezakonito dijete Magdalene Kuleš, a zbog strogih crkvenih zakona, otac nije bio upisivan čak ni kada je bio poznat. Ana je rođena tek nešto više od mjesec dana prije vjenčanja svojih roditelja 17. siječnja 1867. godine u Krušljevom Selu. Nakon rješavanja ove zagonetke došao sam do podataka o precima Ane Mihaljek r. Krpić nekoliko generacija unatrag. Većina Aninih predaka rođena je u Krušljevom Selu osim njene bake Ana Krpić r. Pilski i njenih predaka koji su rođeni i živjeli u Pili.

Kako sam u zapisu vjenčanja Marka i Ane našao zapisanu Markovu adresu Oroslavje 70 za svaki slučaj provjerio sam da li je Marko rođen u župi Donja Stubica. Dana 7. travnja 1860. godine rođen je Marko Mihaljek kao nezakonito dijete Dore Mihaljek kraj koje stoji naznaka „parohija Kraljev Vrh“. Iako će se neki možda zgroziti nad činjenicom da je Marko bio nezakonito dijete, u to je vrijeme bilo posve normalno. Samo te godine u župi Donja Stubica od ukupnog broja rođene djece čak 14% bilo je nezakonito odnosno izvanbračno.  Ono što ne veseli u ovoj činjenici je to da nemamo podatke o precima po Markovom ocu.

Korak bliže u tom istraživanju dogodio se sasvim slučajno. Istražujući knjige “Status animarum” u župnom uredu u Kraljevom Vrhu, dobio sam na uvid od velečasnog Ivana Hrastovića knjigu “Zapisnik dušah župe Kraljevverhske od godine 1853”. U toj knjizi na 58. stranici je upisana (i precrtana) obitelj Mihaljek – Pilski iz sela Pile sa kućnog broja 11. Popis obitelji s tog kućnog broja sadrži uz Dorino ime i datum smrti (koji se poklapa s onim iz Matične knjige umrlih župe Donja Stubica) također ime Dorinog muža Janka Mihaljeka (r. 29. kolovoza 1829.), njezino djevojačko prezime, godinu rođenja (1830.) i imena njene djece uz koje stoji oznaka zakonitosti, odnosno nezakonitosti.

Slijedeći te podatke došao sam do datuma vjenčanja Dore Čižmek i Janka Mihaljeka (čije ime je krivo upisano, Josip umjesto Janko). Vjenčali su se 3. veljače 1850. godine u Pili. U zapisu piše da su se tog dana vjenčali: “Josip Mihaljek mladenec sa odabranicom sebi zaručnicom Doricom kćerju Bare Čižmek, pred svedoki…”

Knjiga “Zapisnik dušah župe Kraljevverhske od godine 1853.” ne navodi nikakve podatke o datumu smrti Janka Mihaljeka, ali nas navodi na imena Dorine djece od čega kraj imena dvoje djece stoji oznaka nezakoniti. Prvo djete na tom popisu je Janica rođena 1854. godine, drugi Marko rođen 1860. godine, uz naznaku nez. (nezakonit) i treća Jelica rođena 1862. godine, uz naznaku nez. (nezakonita). Uz bilješku da su kršteni u Stubici, nalazi se i bilješka “Strmec 33”.

Tragom bilješke “Strmec 33” pogledao sam u istoj knjizi popis osoba koje su živjele na adresi Strmec 33 gdje sam naišao na Doru Čižmek, sestru Janka Potočkog (Strmec, 29. prosinca 1833. – ?). Uvidom u matičnu knjigu rođenih ustanovio sam da su roditelji Janka Potočkog bili Stjepan Potočki i Bara Čižmek. Na popisu Dorine djece u knjizi “Zapisnik dušah župe Kraljevverhske od godine 1853” na str. 104 nalaze se Marko (1860.), Jelica (1862.) i Magdica uz datum rođenja 25. lipnja 1866.  i ime oca Janka Mahareca.

Prema ovom podatku zaključio sam da je djevojačko prezime Doroteje Mihaljek bilo Čižmek. Uvidom u matičnu knjigu rođenih župe Donja Stubica pregledavajući razdoblje oko 1830. godine (godine koja se spominje kao godina rođenja Dore Mihaljek) našao sam zapis o njenom rođenju. Dorotea je rođena 16. siječnja 1831. godine kao nezakonito dijete Barbare Čižmek iz Mokrica.

* * *

Dorina majka, Bara Čižmek udala se iste godine, 20. listopada, za udovca Stjepana Potočkog. U zapisu s vjenčanja stoji da je Barbara kći Matije Doleneca iz Donje Stubice (ne misli se na mjesto nego na župu) i da se prvi puta udaje.

Sa Stjepanom je imala sina Janka koji je rođen 29. prosinca 1833. godine. Stjepan je umro 6. prosinca u dobi od 60 godina.

Barbara je umrla 31. ožujka 1856. godine u Strmcu u dobi od 62 godine.

Uvidom u knjigu  “Stališ duša 1.” župe Donja Stubica i Oroslavje za razdoblje 1835.-1851. obitelj Dolenec-Čižmek pronašao sam u zapisu iz sela Mokrice. Izračunavanjem godine rođenja Barbare Čižmek krenuo sam pregledavati Matičnu knjigu župe Donja Stubica za 1794. godinu. Dana 14. travnja 1794. godine rođena je zakonita kći Matije i Barbare Dolenec iz Mokrica.

* * *

Dora je imala petero djece. U matičnoj knjizi rođenih župe Donja Stubica od 20. travnja 1854. godine zapisano je rođenje Janice, zakonite kći Gabrijela Gospočića i Bare Mihalek iz Oroslavja. Ovdje se najvjerojatnije radi o Dori Mihaljek, a ne Bari, jer datum odgovara podatku iz knjige “Zapisnik dušah župe Kraljevverhske od godine 1853.”.

Marko je rođen 7. travnja 1860. godine kao nezakonito dijete, Jelica je rođena 1. travnja 1862. godine kao nezakonito dijete (pokraj imena majke piše “udova Janka Mihaljeka”), Magdalena je rođena 25. lipnja 1866. godine kao zakonito dijete Janka Mahareca i Dore Mihaljek, a Petar je rođen 29. lipnja 1871. godine kao nezakonito dijete. Petar se oženio za Evu r. Turk iz Kraljevog Vrha 3. veljače 1909. godine.

Dora je umrla jedan dan prije svog šezdesetog rođendana, 15. siječnja 1891. godine. U matičnoj knjizi umrlih župe Kraljev Vrh upisana je pogrešna dob od 65 godina.

Prezime Mihaljek u župi Kraljev Vrh

Prvi zapis o Mihaljekima nastao je 1792. godine, samo dvije godine od uspostave župe Kraljev Vrh, a radi se o rođenju Matije Mihaljeka, sina Andrije i Helene r. Franković 25. veljače 1792. godine u selu Pili.

U selu Pili možemo pratiti dvije obitelji Mihaljek koje u određenim vremenskim razdobljima nose prezimena Kovač, Lisec ili Pilski.

Prva je obitelj Jurja Mihaljeka (oko 1815. – Pila, 19. siječnja 1873.) i Barbare r. Vrhovec (oko 1810. – Pila, 14. rujna 1860.) koji su živjeli u Pili na kućnom broju 11, a u nekim zapisima nose prezime Pilski. Imali su petero djece:

• Magdalena (Pila, 15. siječnja 1838. – ?). Udala se 27. studenog 1872. godine za Stjepana Kovača (Pila, 20. travanj 1843. – ?) s kojim je imala kći Agatu (Pila, 27. travnja 1873. – ?).
• Ana (Pila, 22. kolovoza 1839. – ?). U zapisu Aninog rođenja za majku je upisano djevojačko prezime Krmelić, a ne Vrhovec. Upisana godina rođenja u knjizi “Zapisnik dušah župe Kraljevverhske od godine 1853.” je na jednom mjestu 1836., a na drugom mjestu 1838. godina. Ana je udana 15. veljače 1854. godine za Josipa Pilskog (Pila, 28. ožujka 1827. – Pila, 9. prosinca 1882.) sa 14,5 godina iako u matičnoj knjizi vjenčanih piše da je imala 16 godina na dan vjenčanja, a u . Josip i Ana imali su desetoro djece: Evica (Pila, 24. svibnja 1855. – ?), Antun (Pila, 11. lipnja 1857.- ?), Miha (Pila 29. rujan 1859. – ?), Lovrek (Pila, 5. kolovoz 1864. – ?), Franca (Pila, 28. ožujak 1867. – ?), Jagica (Pila, 20. lipnja 1869. – ?), Katica (Pila, 9. veljače 1872. – ?), Ivan (Pila, 17. lipnja 1874. – Zagreb, 8. veljače 1940.), Genoveva (Pila, 21. prosinac 1877. – 20. travnja 1943.).
• Gašpar (Pila, 1. siječnja 1842. – Pila, 10. prosinca 1898.). Gašpar je 23. studenog 1898. godine oženio Moniku Klenkar iz Strmca i nisu imali djece.
• Katarina (Pila, 29. ožujka 1845. – Kraljev Vrh, 16. siječnja 1904.). Uadala se 27. studenog 1872. godine za Josipa Šimunića (Kraljev Vrh, 10. ožujka 1842. – Kraljev Vrh, 24. kolovoza 1903.) iz Kraljevog Vrha. Josip i Kata imali su šestero djece:
• Barbara (Pila, 14. siječnja 1848. – ?). Barbara je imala kći Klaru (Pila, 5. kolovoz 1874. – Pila, 22. rujna 1874.)

Druga je obitelj Josipa Mihaljeka (oko 1778. – Pila, 18. ožujka 1853.) i Katarine r. Gredičak (oko 1800. – Pila, 29. prosinca 1854.) koji su živjeli u Pili također na kućnom broju 11. Imali su petero djece. Prateći obitelji u kojima je ime oca Josip, a ime i djevojačko prezime majke Katarina r. Gredičak došao sam do imena djece za koje sam na razne načine utvrdio da pripadaju ovoj obitelji:

• Barbara (Lisec) (Pila, 3. rujna 1818. – ?);
• Dorotea (Pilski) (Pila, 31. listopada 1820. – ?). Udala se za Ivana Poverlišaka (Pila, 7. svibnja 1817. – Pila, 5. ožujka 1864.) s kojim je imala sedmero djece: Jagica (Pila, 19. kolovoz 1846. – ?), Stjepan (Pila, 23. listopad 1849. – ?), Jelica (Pila, 25. lipnja 1851. – ?), Katica (Pila, 24. listopada 1854. – ?), Gabrek (Pila, 24. ožujka 1859. – ?), Janica (Pila, 2. travnja 1861. – Pila, 10. srpnja 1861.) i Marica (Pila, 2. travnja 1863. – ?);
• Barbara (Mihaljek alih (isto što i) Lisec) (Pila, 23. rujna 1823. – ?);
• Stjepan (Pilski) (Pila, 23. prosinca 1825. – ?);
• Janko (Pilski) (Pila, 29. kolovoza 1829. – ?).

Obitelji Josipa Mihaljeka (iz nepoznatog razloga) imovina je dana na dražbu i najvjerojatnije prodana. Odlukom c. k. kotarskog suda brdovečko-stubičkog od 27. prosinca 1852. br. 2121 na imovina Josipa Mihaljeka ukupno procijenjena na 233 forinte dana je na dražbu održane 11. veljače 1853. godine. Kako nije nađen kupac napravljena nova dražba tri dana kasnije, a kako ni na toj dražbi nisu uspjeli naći kupca zadnja dražba održana je 15. ožujka, a na njoj se imovina prodavala i u slučaju potrebe ispod cijene.

O prezimenu Mihaljek

Prezime Mihaljek dolazi od osobnog imena Mihael. Ime Mihovil, odnosno Mihael, potječe iz hebrejskog “מִיכָאֵל‎”, “Mi-ha-el”, što znači: “Tko je kao Bog” (latinski: “Quis ut Deus”).

Prema kalendaru Rimokatoličke Crkve, blagdan svetog Mihovila slavi se 29. rujna. Svetog Mihovila podjednako štuju židovi, kršćani i muslimani. Najstarije štovanje arkanđela Mihaela zabilježeno je u četvrtom stoljeću. Mihael je, po Bibliji, na početku Božjeg stvaranja, bio vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer (Sotona). Prema liturgijskim tekstovima Mihael je voditelj duša u raj. Stari su ga pisci nazivali “vagatelj duša” na posljednjem sudu, a ikonografi su ga slikali s vagom u ruci. Slikaju ga i kao “vojskovođu nebeske vojske” s plamenim mačem ili kopljem, a u srednjem vijeku u tadašnjoj vojničkoj opremi: oklopu, kacigi, sa štitom i kopljem. Obično u žaru borbe, okruženog drugim anđelima, kako pobjeđuje Sotonu (koji je često prikazan likom zmaja ili slične zastrašujuće spodobe) i strovaljuje ga u pakao. Općenito, Mihael se štuje kao branitelj i zaštitnik vjere i Crkve.

Rasprostranjenost prezimena

Rasprostranjenost prezimena Mihaljek u novije vrijeme možemo pratiti kroz dva popisa stanovništva. Na temelju popisa stanovništva 1948. godine i na temelju popisa stanovništva 2001. godine napravljen je popis prezimena uz koja se navode naselja u kojima se prezimena pojavljuju te broj domaćinstava i osoba koje ga nose.

Broj nositelja prezimena Mihaljek i broj domaćinstava (upisan desno od kose crte) 1948. godine po naseljima bio je sljedeći: Dubrava (Zagreb) 3/1, Farkaševac (Bjelovar) 5/1, Jakovlje 15/2, Ježevo (Dugo Selo) 8/1, Majkovec (Zelina) 11/3, Makojišće Gornje (Varaždin) 36/7, Negovec (Vrbovec) 22/8, 2/0, Podravska Slatina 1/1, Rašćani (Križevci) 3/1, Selci (Đakovo) 3/1, Sišćani (Čazma) 1/0, Valpovo 1/0, Zagreb 5/2, 1/0, Zdenkovac Stari (Slavonska Požega) 8/1.  U 14 naselja i u 29 domaćinstava živjelo je 125 Mihaljeka.

Gotovo pola stoljeća kasnije broj nositelja prezimena Mihaljek i broj domaćinstava (upisan desno od kose crte) 2001. godine po naseljima bio je sljedeći: Gornje Makojišće (N. Marof) 7/3, Grana (N. Marof) 3/1, Jakovlje 8/3, Ježevo (Rugvica) 1/1, Ključ (N. Marof) 6/1, Majkovec (Sv. Ivan Zelina) 1/1, Negovec (Vrbovec) 6/3, Novi Marof 10/3, Osijek 4/1, Rijeka 2/1, Samoborec (Vrbovec) 1/1, Sesvete (Zagreb) 10/2, Sišćani (Čazma) 2/1, Stančić (Brckovljani) 1/1, Sveta Helena (Križevci) 3/1, Vele Mune (Matulji) 6/1, Zagreb 19/9.  U 17 naselja (samo tri više u odnosu na pola stoljeća ranije) i u 34 domaćinstava živjelo je 90 Mihaljeka što je za 28% manje nego pola stoljeća ranije. Ovaj podatak možemo uzeti s rezervom, jer pojedini nositelji prezimena (uključujući i potomke Marka Mihaljeka) nose prezime Mihalek. Prezime Mihalek nije ubrojano u ovaj popis jer je teško utvrditi o koliko slučajeva “krivog zapisivanja” se radi, a koliko je “izvornih” Mihaleka.

Na popisu stanovništva 2011. godine bilo je 78 nositelja prezimena Mihaljek u Hrvatskoj, što je za 13% manje u odnosu na popis stanovništva 2001. godine. Na istom popisu bio je 81 nositelj prezimena Mihalek.

Doseljavanje Marka i Ane u Jakovlje

Kao što sam već spomenuo, 5. veljače 1890. godine vjenčali su se Marko Mihaljek i Ana Krpić. Devet mjesece i nekoliko dana kasnije rodila se prva kći, Katarina, 14. studenog 1890. godine. Sin Ladislav rodio se 4. srpnja 1893. godine, a kći Marija 13. rujna 1896. godine. Ubrzo nakon rođenja trećeg djeteta Marko i Ana doselili su se u Jakovlje.

U Zapisniku česticah iz 1862. godine vlasnik parcele 2317 (na kojoj je sagrađena kuća Marka Mihaljeka) bio je Josip Zorko iz Jakovlja, kućni broj 65. Za pretpostaviti je da je Marko kupio zemljište od njega ili njegovih potomaka.

Nažalost, nedugo nakon doseljenja zadesila su ih dva tužna događaja. Kći Marija umrla je od kašlja 10. svibnja 1897. godine, a pet dana kasnije sin Ladislav od hripavca. Uz ovaj tužan događaj prvi puta se spominje Markovo i Anino zanimanje – cestari.

Marko i Ana imali su još petero djece koja su rođena u Jakovlju. Kći Ivka rođena je 16. svibnja 1898. godine, sin Vido rođen je 22. listopada 1900. godine, kći Franca 28. prosinca 1903. godine, sin Alojz 25. travnja 1905. godine i sin Petar 21. prosinca 1909. godine. Sin Vido, umro je 30. srpnja 1904. godine.
Od osmero djece, troje ih je umrlo u ranoj dječjoj dobi. U nastavku će biti riječi o Katarini, Ivki, Franci, Alojzu i Petru.

Kućni broj s vremenom se promijenio sa 32 (jednom se spominje i broj 33) na 102 što će ostati nepromijenjeno dugo vremena.

Iz Zapisnika česticah općine Jakovlje iz 1905. godine možemo vidjeti da su Marko i Ana posjedovali 2,23 hektara zemlje. Ako bi gledali samo veličinu posjeda prema istraživanju grupe ekonomista, obitelj Mihaljek bi spadala u II klasnu grupu najčešće zvanu „seoska sirotinja“. No, ako se uzme u obzir da je Marko Mihaljek bio zaposlen kao cestar (popravljač ceste) i da obitelj nije živjela isključivo od poljoprivrede, tada obitelj Mihaljek spada u III klasnu grupu tzv. „srednjaci“ odnosno srednje imućni seljaci.

Marko je 1905. godine posjedovao sljedeće katastarske čestice: k.č. 285/1 – livada (135 četvornih hvati), k.č. 3790 – šuma (1 ral i 426 četvornih hvati), k.č. 3791 – oranica (1567 četvornih hvati), k.č. 3798 – bezporezni put (114), k.č. 3799 – livada (735 četvornih hvati), k.č. 3800 – kuća (k.br. 102) i dvorište (203 četvornih hvati) i k.č. 3801 – oranica i vrt (1417 četvornih hvati). Obiteljsko gospodarstvo s vremenom se povećalo, a 31. siječnja 1918. godine kupio je od lugara Jure Ropara katastarske čestice 236/3 i 237/3 za 5.600 kruna.

Anina i Markova djeca išla su u školi i bila pismena, što je značajan podatak s obzirom da je 1910. godine prosječno samo 67% djece u Hrvatskoj polazilo pučku školu.

Nažalost, malo je sačuvanih podataka o životu Marka i Ane Mihaljek.

Marko Mihaljek umro je 18. rujna 1926. godine, a njegova supruga Ana 1941. godine.

Katarina Jarčan r. Mihaljek

Kata, ili Katarina, Mihaljek rođena je 14. studenog 1890. godine u Oroslavju kao prvo dijete Marka i Ane Mihaljek. U Jakovlju je završila četiri razreda osnovne škole.

Udala se za Petra Jarčana (r. 10. lipnja 1889.) iz Jakovlja 11. studenog 1908. godine.

Kako bi osigurao obitelji egzistenciju, nepunih godinu dana kasnije, Petar odlazi na rad u Ameriku po drugi puta (prvi puta je išao u SAD 25. siječnja 1906. godine sa navrđenih 16 godina). Iz brodskog manifesta, koji sadrži podatke o putnicima, saznajemo da je krenuo iz luke Hamburg 9. listopada 1909. godine, a u New York je stigao 13 dana kasnije. Krajnje odredište bilo mu je Chicago gdje je išao kod prijatelja Jakoba Pavlića. Znao je čitati i pisati, a imao je 25 dolara sa sobom.

Za Petrom je otišla Katarina, isplovljavajući iz luke La Havre 3. kolovoza 1912. godine. Iz brodskog manifesta saznajemo da je znala čitati i pisati, da je bila domaćica i da imala 25 dolara sa sobom. Krajnje odredište bio joj je Dayton, Ohio gdje je išla kod supruga. U New York je stigla 12. kolovoza na brodu „S.S. Chicago“.

Prvo dijete, sin Ladislav umro je 29. kolovoza 1910. godine od kašlja. Imali su još dvoje djece: sina Josipa (r. 7. srpnja 1913.) i kći Elenor (16. kolovoza 1919.). Na popisima stanovništva 1930. i 1940. godine Josip se ne spominje. Živjeli su u Chicagu, (Cook County, Illinois).

Katarina je američko državljanstvo dobila 15. lipnja 1942. godine, a nekoliko puta posjetila je rodno Jakovlje.

Umrla je 15. svibnja 1987. godine u 97. godini života.

Ivka (Eleanora) Klančir r. Mihaljek

Ivka Mihaljek rođena je 16. svibnja 1898. godine u Jakovlju.

Zajedno sa sestrom Francom krenula je u SAD kod sestre Kate Jarčan i šogora Petra iz luke Trst 6. studenog 1920. godine. Iz brodskog manifesta saznajemo da je Ivka bila smeđeoka i smeđekosa djevojka koja je znala čitati i pisati.

U Chicagu se udala za Jakovljana Janka Klančira (r. 24. prosinca 1887.).

Imali su dvoje djece. Johna (r. 11. kolovoza 1923.) i Lawrencea (r. 30. prosinca 1926.). John Klančir je oženio Irmu r. Hohmann. Imali su dvoje djece: Johna “Zeke” (Clemie) Klancir i Patti (Michael) Scudero. John je imao četvero unučadi: Christopher (Patti) i Melissa Klancir, Jennifer (Dale) Dykeman i Timothy Scudero i troje praunučadi: Sidney, Jake i Emma.

Na popisu stanovništva 1930. godine Ivka je zapisana kao Eleanore, a Janko kao John Klancir.

Ivka je umrla 7. srpnja  1937. godine.

Franciska Mihaljek

Franciska, ili Franca, Mihaljek rođena je 28. prosinca 1903. godine u Jakovlju.

Zajedno sa sestrom Ivkom krenula je u SAD kod sestre Kate Jarčan i šogora Petra iz luke Trst 6. studenog 1920. godine. Iz brodskog manifesta saznajemo da su zajedno imale 70 dolara za putovanje, da je Franca bila smeđeoka i smeđekosa djevojka koja je znala čitati i pisati.

Podaci o Franci ovdje prestaju, ali prema sjećanjima rodbine, Franca je umrla u SAD-u nepoznatog datuma.

Alojz Mihaljek

Alojz Mihaljek rođen je 25. travnja 1905. godine u Jakovlju. Bio je stolar. Umro je 1. lipnja 1986. godine.

Oženio je Elizabetu Krajinu (20. veljače 1908. – 14. svibnja 2002.) s kojom je imao četvero djece: Ivku (r. 17. veljače 1930.), Anku (r. 22. kolovoza 1931. – 16. siječnja 2015.), Stjepana (10. travnja 1937. – 19. listopada 1956.) i Slavka.

Alojz Mihaljek ima(o je) 15 potomaka

Petar Mihaljek

Petar Mihaljek rođen je 21. prosinca 1909. godine u Jakovlju. Umro je 19. svibnja 1979. godine.
Završio je pet razreda osnovne škole. Bio je ratar.

S Katicom Jarčan (28. listopada 1910 – 3. ožujka 1991.) oženio se 31. siječnja 1932. godine.

Imali su trinaestero djece: Ivan (17. kolovoza 1933. – 27. travnja 1951.), Vid (3. siječnja 1935. – 11. studeni 1983.), Marija (2. studeni 1936.), Dragutin (13. kolovoza 1938. – 28. ožujka 1990.), Josip (26. siječnja 1940. – 3. srpnja 2002.), Marko (15. lipnja 1941. – 23. rujna 1999.), Barica (26. listopada 1943.), Juraj (1946. – 1946.), Franjo (12. siječnja 1947. – 26. ožujka 1988.), Ana (23. srpnja 1948.), Dragica (29. kolovoza 1950.), Pavao (18. travnja 1952.) i Mirko (13. svibnja 1954. – 18. ožujka 2014.).

Petar Mihaljek ima(o je) ukupno 59 potomaka.

---

Više o možete pročitati u istoimenoj publikaciji: Potomci Marka Mihaljeka [download / preuzimanje]

---

 

---

 

Izvori podataka

Knjige:

• Matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih Župe Kraljev Vrh
• Matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih Župe Donja Stubica
• Status animarum Župe Kraljev Vrh
• Status animarum Župe Donja Stubica
• Zapisnik dušah župe Kraljevverhske od godine 1853.
• Putanec, V. i Šimunović, P., ur. (1976) Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske. Zagreb: Institut za jezik Zagreb i NZMH.
• Maletić, F. i Šimunović, P., ur. (2008) Hrvatski prezimenik – Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća. Zagreb: olden marketing-Tehnička knjiga.
• Leček, S. (1993) Pokušaji smanjivanja nepismenosti u Banskoj Hrvatskoj početkom 20. stoljeća . // Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 26 (1993.) , 123-150.

Fotografije:

• Obiteljski album obitelji potomaka Ivke Klančir r. Mihaljek
• Obiteljski albumi obitelji potomaka Alojza Mihaljeka
• Obiteljski albumi obitelji potomaka Petra Mihaljeka
• Katastarske karte, upisnici katastarskih čestica i poljski prednacrti
• HR-HDA-1421 – Arhiv mapa za Hrvatsku i Slavoniju (fond), 1 – Hrvatska i Slavonija (serija), 9 – Zagrebačka županija (podserija), 205 – K.o. Jakovlje (dosje)
• HR-HDA-1421 – Arhiv mapa za Hrvatsku i Slavoniju (fond), 1 – Hrvatska i Slavonija (serija), 9 – Zagrebačka županija (podserija), 373 – K.o. Oroslavlje (dosje)
• HR-HDA-1421 – Arhiv mapa za Hrvatsku i Slavoniju (fond), 1 – Hrvatska i Slavonija (serija), 9 – Zagrebačka županija (podserija), 251 – K.o. Kraljev Vrh (dosje)

Novine:

• Narodne Novine, 5., 8. i 9. veljače i  2., 3. i 5. ožujka 1853. godine

Internetski izvori:

• http://imehrvatsko.net/
• http://www.libertyellisfoundation.org/
• https://familysearch.org/
• http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censusnames.htm