Žrtve fašističkog terora

Popis žrtava fašističkog terora s biografskim podacima rezultat je višegodišnjeg istraživanja. Temelj je bio popis žrtava fašističkog terora iz Hrvatskog zagorja (s kratkim biografskim podacima) objavljen 1981. godine u knjizi Hrvatsko zagorje u revoluciji koji je ispravio dio manjkavosti popisa objavljenog 1959. godine u knjizi Hrvatsko zagorje u Narodnooslobodilačkoj borbi. Navedeni popisi gotovo se i ne razlikuju, ali objavljeni biografski podaci nisu se u većini slučajeva podudarali.

U Jakovlju postoje spomenik sa spomen pločom na kojoj se nalaze imena što je bilo i više nego korisno, no za Igrišće i Kraljev Vrh takvo spomen obilježje ne postoji.

Najkorisniji izvori za nadopunjavanje i ispravak biografskih podataka bili su različiti izvori. Kako se pokazalo u istraživanju, datumi rođenja većinom su bili pogrešni što je u ovom popisu ispravljeno, u većini slučajeva, na temelju Matičnih knjiga rođenih i umrlih, te Statusa duša župe Kraljev Vrh. Za pojedine osobe točne datume rođenja tek treba istražiti.

Nažalost, tek za jednu osobu pronašli smo fotografije. Ovim putem apeliramo na rodbinu i sve one koji bi mogli imati fotografije da nam se jave. Također, ako imate podatke kojima bi mogli nadopuniti ove kratke biografske crtice javite nam se.

Popis žrtava fašističkog terora

BUŽINEC STJEPAN, Josipa (Jakovlje, 1921. – Jakovlje, 1. listopada 1943.). U raciji kaznene ekspedicije ustaša strijeljan zajedno s još pet sumještana u Jakovlju kao dezerter iz domobrana. Bio je oženjen s Anom r. Solenički s kojom je imao kćer.

CIPEK BARICA, Mije (Jakovlje, 30. rujna 1937. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijena prilikom ustaške odmazde.

CIPEK JURAJ, Janka (Jakovlje, 25. ožujak 1867. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen prilikom ustaške odmazde.

CIPEK KATICA, Mije (Jakovlje, 14. listopada 1930. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijena prilikom ustaške odmazde.

CIPEK STJEPAN, Mije (Jakovlje, 14. travnja 1927. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen prilikom ustaške odmazde.

CIPEK VID, Janka (Jakovlje, 1. lipnja 1883. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen prilikom ustaške odmazde.

ĐUNĐEK FRANJO, Mije (Jakovlje, 24. listopada 1919. – 1. studenog 1943.). U raciji kaznene ekspedicije ustaša strijeljan zajedno s još pet sumještana u Jakovlju kao dezerter iz domobrana.

FIJAN FRANJO, Mije (Jakovlje, 9. siječnja 1863. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen prilikom ustaške odmazde.

FRANJO ANTUN, Andre (Kraljev Vrh, 24. svibnja 1880. – Kraljev Vrh, 24. listopada 1943.). Ubili ga njemački vojnici (SS–ovci) u njegovoj kući. Bio je oženjen s Klarom r. Knjaz s kojom je imao šestero djece.

GRGEC r. BOČINA FRANCA, Pavla (Jakovlje, 2. veljače 1863. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Izgorjela u svojoj kući prilikom ustaške odmazde.

GRGEC KAZIMIR, Stjepana (Jakovlje, 1. ožujka 1871. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen prilikom ustaške odmazde.

HORVATOVIĆ JURAJ, Pavla (Jakovlje, 29. ožujka 1890. – Jakovlje, kolovoz 1944.). Strijeljan je u kolovozu 1944. u Jakovlju.

HRIBAR JOSIP, Jurja (Jakovlje, 15. ožujka 1925. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen prilikom ustaške odmazde

IVČEK VALENT, Florijana (Jakovlje, 1. veljače 1920. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen prilikom ustaške odmazde.

JANTON MARTIN, Martina (Kraljev Vrh, 8. studeni 1912. – Kraljev Vrh, 24. siječnja 1945.), poljoprivrednik. Strijeljan u Kraljevom Vrhu kao ŽFT. Bio je oženjen s Marijom r. Krajina s kojom je imao dvoje djece.

KALČIČEK r. KLANFAR BARA, Pavla (Jakovlje, 18. lipnja 1892. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Zaklana prilikom ustaške odmazde i bačena u vatru.

KOSTANJČAR MIJO, Pavla (Kraljev Vrh, 12. kolovoza 1919. – Jasenovac, 1944.) Ubijen u logoru Jasenovac kao ŽFT. U jednom dokumentu, Indexu paketarnice logora III Ciglana iz kraja 1944. njegovo ime se spominje pod rednim brojem 1379, s naznakom da je raspoređen u zatočeničku grupu broj IX. što se odnosilo na krojačku i postolarsku radionicu. Bio je oženjen s Anom r. Lunder s kojom je imao troje djece.

KRAJINA PETAR, Petra (Kraljev Vrh, 28. rujna 1912. – Kraljev Vrh, 1. rujna 1944.). Ubijen od ustaške vojnice. Bio je oženjen s Francom Kostanjčar s kojom je imao troje djece.

KULEŠ ANA, Petra (Jakovlje, 30. studenog 1920. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Izgorjela u svojoj kući koju su zapalile ustaše.

KULEŠ IVAN, Janka (Jakovlje, 1. lipnja 1897. – Jasenovac, 1943.). Ubijen u Jasenovcu 1943. godine.

KULEŠ r. ŠIMEK MARIJA, Josipa (Jakovlje, 24. svibnja 1888. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.), kućanica. Ubijena prilikom ustaške odmazde.

KULEŠ RUŽICA, Ivana (Jakovlje, 6. listopada 1943. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Izgorjela u roditeljskoj kući koju su zapalile ustaše.

KULEŠ STJEPAN, Ivana (Jakovlje, 18. srpnja 1941. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Izgorio u roditeljskoj kući koju su zapalile ustaše.

NEBOJAN STJEPAN, Jakoba (Igrišće, 20. kolovoza 1901. – Jasenovac, 1945). Odselio je u Voloder za vrijeme jedne od kolonizacija. Ubijen je u Jasenovcu 1945. godine.

NEBOJAN FRANJO, Andrije (Igrišće, 1. listopada 1887 – Velika Gorica, 20. svibnja 1944.). Nakon ubojstva njemačkog vojnika 1. svibnja 1944. godine u Igrišću njemački vojnici i Kozaci uhitili su osam mještana, među kojima je bio i Franjo Nebojan, i odveli ih u zatvor u Zagreb na Savskoj cesti. Iz zatvora je odveden u Veliku Goricu gdje su Kozaci i Nijemci iz Slatine imali svoje sjedište i tamo ga strijeljali. Bio je oženjen s jagicom r. Luški s kojom je imao dvoje djece.

PAPA GABRIJEL, Blaža (Jakovlje, 18. ožujka 1896. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Strijeljan i bačen u vatru prilikom ustaške odmazde.

PETOLAS r. ZORKO SOFIJA, Ivana (Jakovlje, 8. travnja 1883. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijena prilikom ustaške odmazde.

POTURICA FRANJO, Blaža (Jakovlje, 9. kolovoza 1923. – 1. studenog 1943.). U raciji kaznene ekspedicije ustaša strijeljan zajedno s još pet sumještana u Jakovlju kao dezerter iz domobrana.

SKENDER VID, Valenta (Jakovlje, 20. svibnja 1928. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen prilikom ustaške odmazde.

SOLENIČKI PAVAO, Andre (Jakovlje, 11. srpnja 1910. – Jakovlje, 1. studeni 1943.). U raciji kaznene ekspedicije ustaša strijeljan zajedno s još pet sumještana u Jakovlju kao dezerter iz domobrana.

SOLENIČKI VALENT, Šimuna (Jakovlje, 31. prosinca 1921. ili 1928. – 1. studeni 1943.). U raciji kaznene ekspedicije ustaša strijeljan zajedno s još pet sumještana u Jakovlju kao dezerter iz domobrana.

SPITZER LAVOSLAV, Alberta (Jakovlje, 1907. – Jasenovac, 21 travnja 1945.), krojački pomoćnik. Uhićen je u Zagrebu kolovoza 1941. godine i otpremljen 22. listopada iste godine u Jasenovac gdje je ubijen u travnju 1945. godine. U jednom dokumentu, Indexu paketarnice logora III Ciglana iz kraja 1944. njegovo ime se spominje pod rednim brojem 2972, s naznakom da je raspoređen u zatočeničku grupu broj VII. što se odnosilo na tehničku poslovnicu.

STAREŠINA JURAJ, Ivana (Igrišće, 18. siječnja 1903. – ?, 13. prosinca 1943.), Inkasator. Nestao 13. prosinca 1943. godine.

STAREŠINA STJEPAN, Alojza (Igrišće, 19. travnja 1924. – Stubička Slatina, 1. ožujka 1945.). Strijeljan od strane Gestapoa u Stubičkoj Slatini.

SUHINA METOD, Pavla (Jakovlje, 13. travnja 1885. – Jakovlje, 28. studeni 1943.). Ubijen je kod svoje kuće od strane vojnika 49. SS puka

ŠIMUNIĆ r. JAGUŠT KLARA, Stjepana (Kraljev Vrh, 8. travnja 1921. – Kraljev Vrh, 10. ožujka 1945.). Ubijena u Kraljevom Vrhu. Bila je udana za Augusta Šimunića s kojim je imala troje djece.

ŠTIRJAN MARTIN (Jakovlje, 15. veljače 1922. – koncentracijski logor Leonberg , 26. siječnja 1945.). U Dachau je deportiran 13. srpnja 1944. godine gdje mu je dodijeljen logoraški broj 79873. Dana 22. siječnja 1945. godine premješten je u koncentracijski logor Leonberg  koji je spadao pod glavni logor Natzweiler u Francuskoj. Tamo mu je dodijeljen logoraški broj 44214. Umro je četiri dana kasnije.

VODOPIJA IVAN, Davida (Jakovlje, 1919. – Jakovlje, 1. studeni 1943.). U raciji kaznene ekspedicije ustaša strijeljan u Jakovlju kao simpatizer NOP–a zajedno s još pet sumještana.

WEINBERGER r. SPITZER DRAGICA, Alberta (Jakovlje, 21. veljače 1897. – Auschwitz, ?).

ZORKO r. KLANFAR ANA, Petra (Jakovlje, 4. ožujka 1869. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijena prilikom ustaške odmazde.

ZORKO IVAN, Petra (Jakovlje, 16. kolovoza 1912. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijen u Jakovlju prilikom ustaške odmazde. Bačen je živ u vatru.

ZORKO KATICA, Vjekoslava (Jakovlje, 4. kolovoza 1938. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Bačena u vatru prilikom ustaške odmazde. Katica je bila Vjekoslavova i Maričina kćer.

ZORKO LOVRO, Ivana (Jakovlje, 29. srpnja 1880. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Obješen u voćnjaku prilikom ustaške odmazde.

ZORKO r. KALČIČEK MARICA, Mate (Jakovlje, 22. listopada 1912. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Bačena u vatru prilikom ustaške odmazde. Marica je bila Vjekoslavova supruga.

ZORKO STJEPAN, Vjekoslava (Jakovlje, 24. listopada 1940. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Bačen živ u vatru prilikom ustaške odmazde. Stjepan je bio Vjekoslavov i Maričin sin.

ZORKO r. VORI TEREZIJA, Josipa (Jakovlje, 25. rujna 1888. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Ubijena u Jakovlju prilikom ustaške odmazde.

ZORKO VJEKOSLAV, Ivana (Jakovlje, 20. lipnja 1899. – Jakovlje, 30. prosinca 1944.). Obješen prilikom ustaške odmazde. Vjekoslav je bio Maričin suprug.

U knjigama Hrvatsko zagorje u Narodnooslobodilačkoj borbi i Hrvatsko zagorje u revoluciji upisane su i sljedeće osobe kao žrtve fašističkog terora, a s obzirom da osnovne biografske podatke nismo mogli potvrditi u knjizi Status duša navodimo ih posebno:

FRANJA PETAR, Petra (Kraljev Vrh, 1921. – Kraljev Vrh, ?). Strijeljan je u Kraljevom Vrhu. (Drašković, 480 [Kranja])

NOVINA JANKO, Franje (Igrišće, 1928 – Zagreb, 1945). poginuo 1945. god. u Zagrebu. (Stopar, 437)

ORSAG JOSIP, Ivana (Igrišće, 1924. – Marija Bistrica, 1945.), poginuo 1945. god. u Mariji Bistrici.

(Stopar, 438 [Ovsag])


Izvori:

Hrvatski državni arhiv:

  • HR-HDA-511 – Projekt Dotršćina: Zagrepčani – revolucionari, antifašisti i žrtve fašističkog terora 1941. – 1945. (podserija)
  • HR-HDA-259 – Redarstvena oblast za grad Zagreb
  • AH OK Zagreb 852-855 i 924-925, kut 8. (Šimunić Klara)

Knjige:

  • Drašković, B., ur. (1981) Hrvatsko zagorje u revoluciji. Zagreb: Školska knjiga
  • Stopar, V., ur. (1959) Hrvatsko zagorje u Narodnooslobodilačkoj borbi. Zagreb: Epoha
  • Miletić, A. (1986) Koncentracioni logor Jasenovac, knjiga II. Beograd: Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac

Amilić, M. i Huber, Č., ur. (1980) Otpor u logoru Stara Gradiška, iz sjećanja bivših logoraša. Jasenovac: Spomen – područje Jasenovac


 

Fotografija na naslovnici: Park u Jakovlju sa spomenikom podignutim u čast palih boraca i žrtva fašizma

Mario Šimunković

Autor članka po struci je magistar ekonomije. U slobodno vrijeme, među ostalim, bavi se istraživanjem lokalne povijesti i rodoslovnim istraživanjem. S područja općine Jakovlje istražuje prezimena Mihaljek, Jarčan, Tuđen i Šipek.