Gupčev kapetan Juraj Zorko iz Jakovlja
Proteklih tjedana slavila se 443. obljetnica slavne Seljačke bune zagorskih kmetova koje je vodio Matija Gubec. Zahvaljujući objavljenoj literaturi , poznati su gotovo svi važniji i opći događaju, kao i osobe vezane uz Seljačku bunu. Međutim, malo je poznato da je jedan od Gupčevih kapetana bio upravo iz Jakovlja…
Usporedno sa širenjem tajnog saveza ustanici su počeli stvarati i svoju vojnu organizaciju. Osnovne ustaničke jedinice stvarale su se po teritorijalnom principu. Na susedgradskom dijelu vlastelinstva je svaka seoska općina imala svoje odrede, a ponegdje je za cijelo vlastelinstvo osnivan svega jedan ili dva odreda. Tim su jedinicama zapovijedali ustanički kapetani (capitanei, Capitan, Haubtmann), koje su izabirali sami seljaci.

Ilija Gregorić je izjavio da su susedgradski seljaci poslije pristupanja savezu izabrali dvanaest kapetana (Haubtleiit). U velikoj brdovačkoj sučiji to su bili Mihajlo Gušetić, Petar Šajnović i vjerojatno Nikola Kupinić. U sučiji Pušća kapetani su bili Matija Miličević i Šantalić, a vjerojatno i predijalci Ivan Svrač i Matija Fistrić; u općini Podgorje Juraj Zorko i Ivan Strelec, u Stupniku Jakob Fratrić i Grgur Sudić, u Novakima Juraj Kovač, u Stenjevcu Ivan Karlovan i u općini Zaprešić Ivan Turković. U toj je općini zapovjednik vjerojatno bio i Grgur Zetić.
Općina (sučija) Podgorje se sastojala od četiri sela Jakovlje, Donja Bistra, Novaki i Jablanovec. Posebni posjedi na teritoriju vlastelinstva bili su Gornja Bistra, Poljanica i Podgorje.
Tko su Juraj Zorko i Ivan Strelec? Nažalost, o njima gotovo i nisu osnovni sačuvani podaci, a kamoli zapisnici sa suđenja. No ono što sigurno znam je da je jedan od Gupčevih kapetana bio iz Jakovlja.
Juraj Zorko iz Psarnog (pokraj Jakovlja) spominje se u dokumentu od 22. siječnja 1568. godine u kojem Komorski provizor susjedgradsko-stubičkog vlastelinstva Stjepan Gerdak izvještava Ugarsku komoru o oružanim akcijama Franje Tahyja protiv donjostubičkih kmetova, o nekim Tahyjevim nasiljima protiv seljaka i o teškoćama u odnosima između komorske uprave i Tahyja.
Također, u dokumentu Regestum universorum Bonorum Villarum, et Colonorum Arcis Zomzedvara Tempore Provisoratus Egr. Stephani Gerdak de Fuletincz fideliter, et dili genter conscriptum Anno 1566. u selu Jakovlju upisan je Juraj Zorko.

Sudbina Jurja Zorka nije poznata.
Poznato je samo da je u Općini Podgorje opustošeno 9 od 31 dimova[1] što je više od prosjeka ukupnog broja susedgradskih prosjeka. U samoj Bistri opustošen je 1,5 od 2,5 dimova…
Možda do neke od sljedećih obljetnica detaljnije istražimo ulogu naših sela i njihovih stanovnika u slavnoj Seljačkoj buni.
Literatura:
- Adamček, j. (1968.) Seljačka buna 1573. Zagreb: Odbor za proslavu 400 godišnjice Seljačke bune u Donjoj Stubici.
- Stulli B., ur. (1964.-1965.) Arhivski vjesnik VII-VIII. Zagreb: Hrvatski Državni Arhiv.
- http://www.rodoslovlje.hr/istaknuta-vijest/znate-li-za-svoje-pretke-iz-1598-godine
[1] Dim je bila porezna jedinica, a naziv je dobila po ognjištu oko kojeg se okupljala velika patrijarhalna obiteljska zadruga.)
Fotografija na naslovnici: Krsto Hegedušić: Bitka kod Donje Stubice 1573., ulje na platnu, format 59×77 cm (1939)