Nikica Mihaljević
Rođen u Vukovaru 14. III. 1949. godine. U Zagrebu 1968. upisao Filozofski fakultet (jugoslavenske književnosti i jezici i filozofija) da bi se istodobno počeo baviti novinarskom i književnom radu. Od 1968. objavljuje pjesme, priče, kritike, eseje, intervjue, feljtone i članke u listovima i časopisima Glas Slavonije, Hrvatski književni list, Večernji list, Prolog, Poezija (urednik, 1970-72), Omladinski tjednik, Republika, Studentski list (jedan od urednika, 1971-72), Riječka revija, Vjesnik, Riječi, Politika, Književna reč, Gradac, Pitanja, Odjek, Dalje, Oko (jedan od urednika, 1981-86), Danas, Delo (Ljubljana), Časopis za suvremenu povijest, Naši razgledi (Ljubljana), Republika (dnevni list, Ljubljana), Naš glas, Hrvatska ljevica, Matica, (časopis Hrvatske matice iseljenika), Obnovljeni život, Hrvatska revija, Sarajevske sveske, Književna republika. Objavio knjige: Od tramwaya do života, poezija (Zagreb 1971); Najnovije hrvatsko pjesništvo (suautorstvo), (Zagreb 1972); Pozornica, poezija (Zagreb, 1975); Pantologija, prva zbirka parodija u povijesti hrvatske književnosti, poezija (Zagreb, 1979); Bijeda malenih. Odgovornost hrvatskih inteligenata za ratove 1991.-1995. na tlu bivše Jugoslavije i za ovo što imamo danas (Zagreb, 2007); Hrvatska enciklopedika, (Zagreb 2008); Za vratima domovine, Sudbine i pogledi hrvatskih intelektualaca u emigraciji od 1945. do 1990. (Zagreb 2011). Istražio, uredio, preveo i popratnom kritičkom aparaturom opremio više izdanja hrvatskih i stranih književnika: Spaso Čanković, Govor odjeće – eseji i članci o odijevanju i modi, RANS "Moša Pijade", Zagreb 1986; Marina P. Vučić, Umijeće umiranja, Centar za kulturu "Vladimir Nazor", Sisak 1987; Julije Katančević, Autobiografija, isto; Juraj J. Perković, Djevojka Jelena, isto; Vladimir Popović, Pjesma budućima, sabrani radovi u jednom svesku, Prosvjeta, Zagreb 1998; Milan pl. Šufflay, Na Pacifiku god 2255, prvi znanstveno-fantastični roman u povijesti hrvatske književnosti, Prosvjeta, Zagreb 1998; Vladimir S. Solovjov, Povijest i budućnost teokracije, prvo izdanje na ruskom u Zagrebu 1887. godine te prvo izdanje na hrvatskom jeziku, studija, Prometej, Zagreb 2003; Gustave Le Bon, Psihologija naroda, gomila, revolucija, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2004; Vladimir S. Solovjov, Smisao ljubavi, Zagreb 2006; Josip Horvat, Kakanija, Zagreb 2006; Ante Ciliga, Sjena Moskve, Zagreb 2006; Dimitrij S. Merežkovski, Smrt bogova (Zagreb 2008); Karl Marx-Friedrich Engels: Komunistički manifest, prvi hrvatski prijevod, Zagreb 2010; Boris Maruna: Tvrd pjevač, Marunine pjesme izvan zbirki, Litteris, Zagreb 2014. Prevodi sa slovenskog, ruskog i njemačkog jezika. Uvršten u Leksikon pisaca Jugoslavije, Novi Sad, 1972, enciklopediju Krležijana Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" Zagreb, 1999. i Hrvatsku književnu enciklopediju, 2010. Suradnik Hrvatske književne enciklopedije, Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" (napisao preko 500 natuknica). Član Hrvatskog društva pisaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
