Iz Spomenice župe Kraljev Vrh: Dogovori o gradnji novoj

Spomenica župe Kraljev Vrh vodi se od utemeljenja župe 1789. godine. Do sad, koliko nam je poznato, nitko nikada nije crpio podatke iz ove Spomenice za bilo kakvo istraživanje, niti su tekstovi iz Spomenice javno objavljivani. Ovo je prvi takav slučaj. Nadamo se da će predstavljeni tekstovi biti poticaj našim župljanima da istraže svoje tamne i zaboravljene kutke te pronađu kakav dragocjeni dokument, zapis ili fotografiju koji oslikavaju povijest našeg zavičaja.

Za ovu prigodu izabrali smo nekoliko tekstova iz XIX. st., vrlo živopisnih zapisa čiji autor je Stjepan Večković, župnik kraljevrški od 1872. do 1903. Jezik i način pisanja kojima se župnik služi nismo mijenjali, prenijevši tekst doslovno kako je napisan, ispravljajući jedino očigledne pogreške. Zapise ćemo objavljivati ponedjeljkom, a sljedeći tjedan slijedi tekst: “Priprava za gradnju nove župne crkve”.

Dogovori o gradnji novoj

Svake prve nedjelje u mjesecu morade župnik pozvati načelnike iz Stubice dolnje i Bistre, buduć je župa na dvie obćine bila razdieljena, da se porazgovore o potreba školskih a osobito o nemarnom polažku školske djetce. Istom prigodom župnik nagovarao načelnike, da bi se nova školska sgrada čim prije podigla, buduć je stara, drvena škola tako trošna, sprhla i gnila, da je upravo nezdrava koli za učitelja toli i za djetcu.

A i župna crkva stara tečajem vremena došla u tako loše stanje, da se predvidilo, da će se na skoro i ona morati od nova graditi. Da nedođe preveliki teret na jedanput na župljane, htjede župnik pomalo da se priredjuje najprije material za školu, a posl[i]je, kad bi ova bila gotova, (…) na gradnju crkve. Pošto mu je od strane načelnika a posl[i]je njekog vremena svaka pomoć za gradnju za gradnju škole bila uskraćena, na kani župnik kanalizovati podrum u župnom stanu, pčak se stoga obrati na visoku kralj. zemaljsku vladu kao patrona. Ova više puta izašalje povjerenstvo na lice mjesta, Jedno odredi kopati kanal do križa što bi stajalo do 900 fr., drugo naredi povući kanal iz podruma u bližnji zdenac. Treće napokon povjerenstvo načini plan da se imade iz podruma iznieti zemlja do 2 stope, a podrum potočnjakom kamenom potaracati, pod prozorom od podruma izkopati zdenac 1 hvat dubok i ovo dielo proračunano bijaše na 31 fr. Dakako da nitko ne htjede ovo dielo poduzeti, ako prem težake kako ručne kao i vozne imade badava župa.

Nastade reorganizacija podžupanijska. Kraljev vrh spadne pod podžupaniju zlatarsku. i svi spisi budu predani od gradi… zemaljske vlade rečenoj podžupaniji a ova predade izsušenje podrupa župnog samom župniku, koj istom sgodom izvodi podrum svoj i podrum crkvene kuće, za svotu 76 fr. 84, koja svota bude podpuno nadoknadjena. Podrum župni i crkvene kuće do danas vrlo dobar.

Priredio:
Nikica Mihaljević, Kraljev Vrh

Nikica Mihaljević

Rođen u Vukovaru 14. III. 1949. godine. U Zagrebu 1968. upisao Filozofski fakultet (jugoslavenske književnosti i jezici i filozofija) da bi se istodobno počeo baviti novinarskom i književnom radu. Od 1968. objavljuje pjesme, priče, kritike, eseje, intervjue, feljtone i članke u listovima i časopisima Glas Slavonije, Hrvatski književni list, Večernji list, Prolog, Poezija (urednik, 1970-72), Omladinski tjednik, Republika, Studentski list (jedan od urednika, 1971-72), Riječka revija, Vjesnik, Riječi, Politika, Književna reč, Gradac, Pitanja, Odjek, Dalje, Oko (jedan od urednika, 1981-86), Danas, Delo (Ljubljana), Časopis za suvremenu povijest, Naši razgledi (Ljubljana), Republika (dnevni list, Ljubljana), Naš glas, Hrvatska ljevica, Matica, (časopis Hrvatske matice iseljenika), Obnovljeni život, Hrvatska revija, Sarajevske sveske, Književna republika. Objavio knjige: Od tramwaya do života, poezija (Zagreb 1971); Najnovije hrvatsko pjesništvo (suautorstvo), (Zagreb 1972); Pozornica, poezija (Zagreb, 1975); Pantologija, prva zbirka parodija u povijesti hrvatske književnosti, poezija (Zagreb, 1979); Bijeda malenih. Odgovornost hrvatskih inteligenata za ratove 1991.-1995. na tlu bivše Jugoslavije i za ovo što imamo danas (Zagreb, 2007); Hrvatska enciklopedika, (Zagreb 2008); Za vratima domovine, Sudbine i pogledi hrvatskih intelektualaca u emigraciji od 1945. do 1990. (Zagreb 2011). Istražio, uredio, preveo i popratnom kritičkom aparaturom opremio više izdanja hrvatskih i stranih književnika: Spaso Čanković, Govor odjeće – eseji i članci o odijevanju i modi, RANS "Moša Pijade", Zagreb 1986; Marina P. Vučić, Umijeće umiranja, Centar za kulturu "Vladimir Nazor", Sisak 1987; Julije Katančević, Autobiografija, isto; Juraj J. Perković, Djevojka Jelena, isto; Vladimir Popović, Pjesma budućima, sabrani radovi u jednom svesku, Prosvjeta, Zagreb 1998; Milan pl. Šufflay, Na Pacifiku god 2255, prvi znanstveno-fantastični roman u povijesti hrvatske književnosti, Prosvjeta, Zagreb 1998; Vladimir S. Solovjov, Povijest i budućnost teokracije, prvo izdanje na ruskom u Zagrebu 1887. godine te prvo izdanje na hrvatskom jeziku, studija, Prometej, Zagreb 2003; Gustave Le Bon, Psihologija naroda, gomila, revolucija, Golden marketing - Tehnička knjiga, Zagreb 2004; Vladimir S. Solovjov, Smisao ljubavi, Zagreb 2006; Josip Horvat, Kakanija, Zagreb 2006; Ante Ciliga, Sjena Moskve, Zagreb 2006; Dimitrij S. Merežkovski, Smrt bogova (Zagreb 2008); Karl Marx-Friedrich Engels: Komunistički manifest, prvi hrvatski prijevod, Zagreb 2010; Boris Maruna: Tvrd pjevač, Marunine pjesme izvan zbirki, Litteris, Zagreb 2014. Prevodi sa slovenskog, ruskog i njemačkog jezika. Uvršten u Leksikon pisaca Jugoslavije, Novi Sad, 1972, enciklopediju Krležijana Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" Zagreb, 1999. i Hrvatsku književnu enciklopediju, 2010. Suradnik Hrvatske književne enciklopedije, Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" (napisao preko 500 natuknica). Član Hrvatskog društva pisaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.