Popis poginulih učesnika Narodnooslobodilačke borbe s područja Općine jakovlje s biografskim podacima rezultat je višegodišnjeg istraživanja. Temelj popisa bio je popis poginulih boraca iz Hrvatskog zagorja (s kratkim biografskim podacima) objavljen 1981. godine u knjizi Hrvatsko zagorje u revoluciji koji je ispravio dio manjkavosti popisa poginulih boraca iz Hrvatskog zagorja (s kratkim biografskim podacima) objavljenog 1959. godine u knjizi Hrvatsko zagorje u Narodnooslobodilačkoj borbi. Navedeni popisi gotovo se i ne razlikuju, ali objavljeni biografski podaci nisu se u većini slučajeva podudarali.

U Jakovlju i Kraljevom Vrhu postoje spomenici sa spomen pločama na kojima se nalaze imena što je bilo i više nego korisno, no za Igrišće takvo spomen obilježje ne postoji.

Najkorisniji izvori za nadopunjavanje i ispravak biografskih podataka bile su knjiga 32. divizija izdana 1988. godine i kartoteke fonda Projekt Dotršćina: Zagrepčani – revolucionari, antifašisti i žrtve fašističkog terora 1941. – 1945..

Ostala literatura služila je u pojedinim slučajevima, a navedena je u popisu literature.

Kako se pokazalo u istraživanju, datumi rođenja većinom su bili pogrešni što je u ovom popisu ispravljeno, u većini slučajeva, na temelju Matičnih knjiga rođenih i umrlih, te Statusa duša župe Kraljev Vrh. Za pojedine osobe točne datume rođenja tek treba istražiti.

Nažalost, tek za dvoje, odnosno troje, boraca pronašli smo fotografije. Ovim putem apeliramo na rodbinu i sve one koji bi mogli imati fotografije da nam se jave. Također, ako imate podatke kojima bi mogli nadopuniti ove kratke biografske crtice da nam se javite.

---

Popis poginulih učesnika NOB–a rođenih u Jakovlju, Igrišću ili Kraljevom Vrhu

BARIĆ STJEPAN, Stjepana (Kraljev Vrh, 3. studeni 1924. – Slovenija, 1944.). Poginuo je 1944. godine u Sloveniji kao borac Zagorskog odreda.

BELINIĆ ADAM, Francike (Jakovlje, 1926. – Novigrad Podravski, 1944.), poljoprivrednik. Član SKOJ–a. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo je kao borac Prve zagorske udarne brigade u Novigradu Podravskom.

BELINIĆ STJEPAN, Marka (Jakovlje, 25. siječnja 1913. – Trnovitica, 1944.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1944. godine. Poginuo u Trnovitici kao komandir voda Prve zagorske udarne brigade.

BELINIĆ VJEKOSLAV, SLAVKO, Stjepana (Jakovlje, 30. siječnja 1927. – 1944.), učenik. Bio je član SKOJ-a. U NOV je stupio 15. rujna 1944. godine u IV bataljon Prve zagorske udarne brigade. Poginuo kao borac Udarne brigade „Braća Radić“. Prema jednom podatku poginuo je 5. prosinca 1944. kod Narte, Bjelovar, kao borac, a prema drugom podatku poginuo je 14. siječnja 1945. i pokopan u Zrinskoj, Bjelovar.

BOČINA IVAN, Blaža (Jakovlje, 1926. – ?, 1944.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1943. godine. Bio je borac I. čete, III. bataljona, Prve zagorske udarne brigade. Poginuo je prema jednom podatku 7. svibnja 1944. u Jalševcu, a prema drugom podatku poginuo je 13. srpnja 1944. u Jabukovcu.

BOROVEC JURAJ, Pavla (Jakovlje, 1925. ili 1926. – Podravska Slatina, 20. travnja 1945.), poljoprivrednik. Član KPJ. U NOV je stupio 3. siječnja 1944. godine. Poginuo je u borbi za oslobođenje Podravske Slatine kao vodnik Drugog bataljona Prve zagorske udarne brigade. Sahranjen je na groblju u Lukovcu.

BRCKO IVAN, Grge (Jakovlje, 25. studeni 1919. – Gudovec, 2. prosinca 1944.), poljoprivrednik. Bio je član KPJ. Poginuo je u borbi s ustašama za oslobođenje Gudovca kao stariji vodnik i komesar prateće čete Trećeg bataljona Prve zagorske udarne brigade. Pokopan je nakon borbe u Gudovcu, a njegove posmrtne ostatke prenijeli su roditelji na groblje u Kraljevom Vrhu.

Miloš Bastaja u svom sjećanju ovako opisuje pogibiju Ivana Brcka: „U Gudovcu je poginuo i komandir Prateće čete Ivan Brcko. Iz ležećeg stava gađao je John–Bullom jedan bunker. Nije zauzeo dobar zaklon, ustaša ga je primijetio iz bunkera i pogodio u glavu. Bio sam nedaleko od njega. Doviknuo sam ostalim borcima da otvore jaču vatru na ustaše, zgrabio sam komandira za noge i brzo ga odvukao iza prve kuće. Položio sam ga pažljivo na zemlju, ali je on već bio mrtav. Ostalo je samo da ga osvetimo. S komandirima i njihovim zamjenicima 1. i 2. čete 3. bataljona Stjepanom Sinkovićem Stefom, Zvonkom Balašom, Alojzom Debeljakom, komesarima Milanom Špoljarom i Dragom Lovrečićem – dogovorili smo se kako likvidirati ustaše. Na komandu »brza paljba« jurnuli smo na njih, tukući ih ručnim bombama, mitraljezima i puškama. Uhvatila ih je panika, počeli su napuštati rovove, ali nisu daleko stigli. Bilo ih je 26 mrtvih na položajima. Istovremeno borci našeg bataljona su John–Bullom uništili ona tri bunkera. Komandir voda Aleksandar Đukić Aco sam je uništio jedan bunker. U bunkerima je nađeno 9 mrtvih ustaša. Tako je otvoren put za naš daljnji prodor prema centru Gudovca oko kojeg su ostali bataljoni stezali obruč. (…) U predahu sam s nekoliko boraca u toku bitke za središte Gudovca pokopao trojicu naših poginulih drugova: Ivana Brcka, komandira Prateće čete, i borce Vinka Cimperšaka i Slavka Prišleca. Počasne salve odjekivale su iz središta Gudovca kao oproštaj čitave brigade.“

BRCKO IVAN, Filipa (Kraljev Vrh, 15. ožujka 1896. – Zagreb, 2. srpnja 1944.), kovač. U NOB-u je poginuo i njegov sin. Uhićen je 25. travnja 1944. i odveden u Zagreb u zatvor na Savskoj cesti gdje je podvrgnut mučenju. Umro je u bolnici Rebro od posljedica zlostavljanja.

BRCKO IVAN, Ivana (Kraljev Vrh, 20. rujna 1925. – Srpska Kapela 21. listopada 1944.), radnik. U NOB-u je poginuo i njegov otac. U NOV je stupio 1944. godine. Poginuo kod Srpske Kapele kao borac Udarne brigade „Braća Radić“.

BREZEC IVAN, Franje (Jakovlje, 13. rujna 1921. – Sljeme, 29. prosinac 1943.). Poginuo je na Sljemenu kao borac–kurir zagrebačkog odreda.

CIPEK JOSIP, Antuna (Jakovlje, 3. ožujka 1900. – Kraljev Vrh, 30. prosinca 1944.) Poginuo je u Kraljevom Vrhu kao politički radnik NOB–e.

COHA IVAN, Jakoba (Jakovlje, 12. rujna 1913. – Jasenovac, 1942.), politički radnik. Član KPJ od 1941. godine. Bio je borac Prvog zagorskog partizanskog odreda. Uhićen je u proljeće 1942. godine i odveden u Jasenovac gdje je ubijen iste godine.

COHA JURAJ, Vida (Jakovlje, 5. prosinca 1924. – Gudovec, 2. prosinca 1944.), poljoprivrednik. Član KPJ. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo je u borbi s ustašama za oslobođenje Gudovca kao borac Prve zagorske udarne brigade.

ĐUNĐEK JOSIP, Ilije (Jakovlje, 5. svibnja 1923. – Jasenovac, 1944.), politički radnik. Bio je kurir NOO–a Jakovlje. Deportiran je u logor Jasenovac 1944. godine gdje je i ubijen.

ĐUNĐEK JURAJ, Andrije (Jakovlje, 6. travnja 1906. – Jasenovac, 1942.), politički radnik. Član OK KPH za okrug Zagreb. Bio je borac Prvog Zagorskog partizanskog odreda. Uhićen je u proljeće 1942. godine i deportiran u Jasenovac gdje je ubijen iste godine.

ĐUNĐEK STJEPAN, Mije (Jakovlje, 10. studeni 1926. – 1944.) U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo je na Bohinju kao borac. Prema drugom podatku poginuo je u Loboru (Zlatar) kao borac Zagrebačkog odreda.

FERENČAK JURAJ, Juraja (Kraljev Vrh, 14. listopada 1923. – Pregrada, 1944.), radnik. U NOV je stupio 1944. godine. Bio je borac Prve zagorske udarne brigade. Poginuo kod Pregrade kao desetar u Zagorskom odredu.

FIJAN MARKO, Ivana (Jakovlje, 11. lipnja 1922. – Belec, 1944.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo je 1944. na Belcu kao ekonom čete u Zagorskom partizanskom odredu. Prema drugom podatku poginuo je kao borac Zagorskog partizanskog odreda 1943. god. na Vinagori, općina Pregrada.

FIJAN MARKO, Mihalja (Jakovlje, 9. travnja 1879. – Jasenovac, 31. kolovoza 1943.). Prije Drugog svjetskog rata odselio je u selu Krivaj, Novska. Obitelj je pristupila NOP–u 1941. godine, a njihova kuća je bila baza za rad Partije i NOP–a. Uhićen je 8. kolovoza 1942. godine nakon čega je odveden u zatvor u Novu Gradišku. Iz zatvora je upućen u logor Jasenovac u kojem je ubijen.

FIJAN STJEPAN, Alojza (Jakovlje, 1. siječnja 1923. – 26. prosinca 1944.), poljoprivrednik. Član SKOJ–a. U NOV je stupio 1943. godine. Bio je borac Jakovljanske partizanske grupe. Poginuo je u Loboru kao borac Prve zagorske udarne brigade.

FRANJO NIKOLA, Melkiora (Kraljev Vrh, 13. siječnja 1920. – Dubrava, 15. ožujka 1944.). Poginuo jekod Dubrave kao borac XIII proleterske brigade. Prema drugom podatku umro je 7. travnja 1945. godine u Kragujevcu kao borac 17. slavonske NOU brigade.

GOLUBIĆ JOSIP, Stjepana (Jakovlje, 25. lipnja 1912. – 1945.), terenski radnik. Ubijen u ožujku 1945. godine u Kraljevom Vrhu kao član mjesnog NOO. Prema drugom podatku strijeljan 3. travnja 1945. u Jakovlju.

GRGEC KATICA, Valenta (Jakovlje, 14. siječnja 1921. – Belec, 1944.), radnica. Članica SKOJ–a. U NOV je stupila 1943. godine. Bila je borac Prve zagorske udarne brigade. Poginula je 1944. kod Belca kao komandir voda u Zagrebačkom partizanskom odredu..

GRGEC ROK, Stjepana (Jakovlje, 11. veljače 1922. – Srpska Kapela, 5. prosinac 1944.). Poginuo je kod Srpske Kapele kao borac.

GRILL JANKO, Ivana (Kraljev Vrh, 8. prosinca 1904. – Jasenovac, 1944.), stolar. Uhićen u vlastitoj kući 30. srpnja 1944. godine i odveden u Zagreb u zatvor na Savskoj cesti. Iz zatvora je otpremljen u Jasenovac gdje je ubijen. U jednom dokumentu, Indexu paketarnice logora III Ciglana iz kraja 1944. njegovo ime se spominje pod rednim brojem 899, s naznakom da je raspoređen u zatočeničku grupu broj II. što se odnosilo na šumsku stolariju tj. pilanu.

GRILL JOSIP, Janka (Kraljev Vrh, 9. rujna 1925. – Čazma, 1945.). Poginuo kod Čazme kao pripadnik diverzantskog odreda. Prema drugom izvoru poginuo u Garešnici 1945. godine kao vodnik X. korpusa zagrebačkog.

HORVATOVIĆ IVAN, Mije (Jakovlje, 7. ožujka 1925. – Novi Marof, 28. travnja 1944.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo je u borbi s ustašama za oslobođenje Novog Marofa kao borac Udarne brigade „Braća Radić“. (Pogrešno je upisan kao Ivan Horvatić)

KLANČIR IVAN, Gabre (Jakovlje, 13. veljače 1926. – Vukosavljevica, 29. prosinca 1944.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1944. godine. Poginuo u borbi s ustašama u Vukosavljevici kao borac Prve zagorske udarne brigade.

KLANČIR JOSIP, Stjepana (Jakovlje, 25. rujna 1926. – Vukosavljevica, 29. prosinca 1944.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1944. godine. Poginuo u borbi s ustašama u Vukosavljevici kao borac Prve zagorske udarne brigade.

KLANČIR MAKSO (Jakovlje, oko 1899. – Zagreb, svibanj 1942), radnik. Kao aktivist NOP-a uhićen u svibnju 1942. godine i umro u bolnici Sveti Duh nekoliko dana kasnije od posljedica zlostavljanja.

KLANFAR VID, Petra (Jakovlje, 8. studeni 1925. – Gudovec, 1944.), poljoprivrednik. Član KPJ. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo je 1944. u Gudovcu kao komandir voda u Prvoj zagorskoj udarnoj brigadi.

KOSTANJČAR ALOJZ, Pavla (Kraljev Vrh, 24. veljače 1926. – Šiljanska – Oštri Zid, 11. ožujka 1945.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo kao borac Prve zagorske udarne brigade u borbi s ustašama.

KOSTANJČAR MARKO, Jakoba (Kraljev Vrh, 27. svibnja 1927. – Virovitica, 1944.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1944. godine. Poginuo kao borac Prve zagorske udarne brigade.

KOSTANJSKI MATO, Janka (Kraljev Vrh, 31. svibnja 1921. – Vukosavljevica, 3. siječanj 1945.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1944. godine. Poginuo u borbi s ustašama u Vukosavljevici kao borac Prve zagorske udarne brigade gdje je i sahranjen.

KOSTANJSKI MILAN, Vida (Kraljev Vrh, 1. prosinca 1915. – zagreb, 26. travnja 1945.), poljoprivrednik. Uhićen je 25. travnja 1944. i odveden u Zagreb u zatvor na Savskoj cesti. Iz zatvora je prebačen u logor Lepoglavu. Iz logora je pušten, a umro je u Vinogradskoj bolnici u Zagrebu od posljedica zlostavljanja u logoru.

KRKAČ r. BRCKO BARICA, Maksa (Jakovlje, 25. travnja 1919. – Jasenovac, 1945.), radnica. Član KPJ. Bila je borac Prvog zagorskog partizanskog odreda. Nakon što su ju Ustaše uhvatili kod Martinca prvo je odvedena u zatvor u Zagrebu na Savskoj cesti gdje je teško batinana. U Jasenovac je deportirana 8. kolovoza 1942. godine, a u logoru se vodila pod brojem 1076. Prošla je i kroz logor Stara Gradiška. U logoru se aktivno uključila u politički rad, a uz pomoć drugih logorašica je učila čitati i pisati. Ubijena je prilikom likvidacije logora Jasenovac u travnju 1945. godine.

KRKAČ IVAN, Marka (Jakovlje, 30. ožujka 1911. – Martinec, 15. svibnja 1942.), radnik. Svoj dom napustio je dosta rano, i otišao je u potragu za boljim životom. Put ga je doveo u Zagreb, gdje se zaposlio kao radnik. Tu je vrlo brzo upoznao i okusio nepravdu i nevolje koje su pritiskale radnike velikog grada. Neopravdano otpušten s posla, Ivan Krkač je 1933. pucao, na Savskoj cesti u Zagrebu, na inženjera Elznera. U to doba još nije pripadao organiziranom radničkom pokretu, pa je njegov atentat bio spontan protest protiv postupka poslodavaca prema radnicima. Zbog toga je uhićen 3. listopada 1933. godine i osuđen na 4 godine robije. Kaznu je izdržao u kaznionici u Lepoglavi, gdje se upoznao i zbližio s Martinom Franekićem. Franekić, poznati komunist, pomagao mu je da se što bolje upozna s radničkim pokretom, kojemu je Krkač aktivno pristupio čim je pušen s robije. Poslije robije, Krkač se vratio u Jakovlje, i tu već 1938. godine osnovao Odbor Stranke radnog naroda, koji je, dvije godine kasnije, s proljeća 1940, prerastao u partijsku organizaciju. Sekretar novoosnovane partijske organizacije postao je Ivan Krkač, a kada je, listopada iste godine, osnovan Općinski komitet za općine Pušću i Bistru, Krkač je izabran za Člana tog komiteta.

Velike su zasluge Krkača za razvitak naprednih ideja, a kasnije i ustanka u Jakovlju. Zbog takvog rada, žandari su ga stalno imali na oku i progonili, ali to Krkača nikad nije pokolebalo. Poslije dolaska okupatora u Jugoslaviju, Krkač se aktivno uključuje u pripreme ustanka u svom kraju.

Početkom kolovoza 1941. godine, izabran je u Kotarski komitet Komunističke partije za Zagreb, koji je rukovodio organiziranjem ustanka u selima u kojima je djelovao Krkač. Na tom području, za vrlo kratko vrijeme osnovao je partijske organizacije, a u nekoliko sela i narodnooslobodilačke odbore. Studenoga 1941. godine, na Okružnoj partijskoj konferenciji, izabran je za člana Okružnog komiteta Komunističke partije za Zagreb. Bio je i član Biroa.

Ivan Krkač je jedan od organizatora prvih partizanskih jedinica, osnovanih u ovom kraju ožujka 1942. Kao politički komesar 1. zagorske partizanske čete, hrabro se borio na teritoriju kotara Donje Stubice. 8. travnja 1942. godine, Ivan je s četom napao Donju Stubicu, i tako onemogućio proslavu prve godišnjice Nezavisne Države Hrvatske. Njegova četa izvršila je uspješan napad i na žandarmerijsku stanicu u Donjoj Bistri. Pored ostalih akcija, četa je izvršila i diverziju u Tekstilnoj tvornici u Oroslavlju.

Poginuo je boreći se do posljednjeg daha, u borbi s ustašama i žandarima, 15. svibnja 1942. godine, u Martincima, blizu ceste između Zlatar-Bistrice i Zlatara. Tu je, u seoskom mlinu — gdje se sa svojim pratiocem sklonio da se malo odmori i dalje nastavi put — Krkač opkoljen od ustaša i žandara. Poginuo je hrabro se boreći, kao komesar 1. zagorske partizanske čete. Poslije smrti, u njegovoj ruci nađena je odvijena bomba, koju nije stigao baciti na neprijatelja.

Njegovom smrću Partija je izgubila jednog od najboljih i talentiranih drugova, koji je imao mnogo uvjeta da se razvije u vrlo sposobnog partijskog funkcionera.

Narodnim herojem proglašen je 9. veljače 1952. godine.

KRKAČ STJEPAN, Valenta (Jakovlje, 7. srpnja 1925. – Kraljev Vrh, 9. svibnja 1944.) poginuo je kao sekretar SKOJ–a.

LUŠKI STANKO (Slavko), Janka (Igrišće 21. listopada 1912. – Lepoglava 1944.). Poginuo kao borac u Lepoglavi.

MASNJAK RUDOLF, Stjepana (Jakovlje, 25. svibnja 1925. – Sljeme, 30. prosinca 1944.). Član Jakovljanske partizanske udarne grupe od ožujka 1943. godine i borac Zagrebačkog partizanskog odreda. Poginuo je kao borac–kurir Zagrebačkog odreda na putu od Gornje Stubice prema Sljemenu.

MEDVEDEC FRANJO, Viktora (Jakovlje, 28. travnja 1923. – Pojatno, 6. lipnja 1944.), pećarski naučnik. Član KPJ. U NOV je stupio 1942. godine. Bio je borac Prvog zagorskog partizanskog odreda. Uhićen je u svibnju 1942. godine, ali mu nije dokazana suradnja s partizanima. Poginuo je kod Pojatna kao politički radnik NOB–a.

MUKAVEC JOSIP, Pavla (Kraljev Vrh, 7. listopada 1917. – Lepoglava, 1944.), radnik. U NOV je stupio 1944. godine. Ubijen u logoru Lepoglava kao borac Brigade „Braća Radić“.

PAPA DRAGUTIN, Andre (Jakovlje, 18. lipnja 1920. – Dachau, 19. svibnja 1945.), radnik. Član KPJ. U NOV je stupio 1943. godine. Bio je komesar bataljona Prve zagorske udarne brigade. Nakon zarobljavanja deportiran je u koncentracijski logor Flossenbürg, a zatim 9. travnja 1945. godine u koncentracijski logor Dachau gdje je umro neposredno nakon oslobođenja. Imao je logoraški broj 151588.

PAPA PAVAO, Šimuna (Jakovlje, 9. lipnja 1919. – Lužani, 17. listopada 1944.), poljoprivrednik. Član KPJ. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo kod Varaždinskih Toplica kao komandir čete u Prvoj zagorskoj udarnoj brigadi. Sahranjen je u Varaždinskim Toplicama.

PIŠKOR BARICA, Leopolda (Jakovlje, 7. svibnja 1921. – Ribnjačka, 30. travnja 1945.), radnica. Članica SKOJ–a. U NOV je stupila 10. listopada 1943. godine kao borac Jakovljanske partizanske grupe. Poginula je kod Ribnjačke, Bjelovar kao referent saniteta Drugog bataljona Brigade Matija Gubec.

PIŠKOR PAVAO, Mije (Jakovlje, 24. siječnja 1924. – Ivanec, 18. kolovoza 1944.), poljoprivrednik. U NOV stupio 1943. godine, odbivši se priključiti neprijateljskoj vojsci. Poginuo je u borbi Omladinskog bataljona Zagrebačkog partizanskog odreda s ustašama u Ivancu na dužnosti zamjenika komandira Druge čete Omladinskog bataljona. Na spomeniku posvećenom borbi Omladinskog bataljona u Ivancu nalazilo se njegovo ime.

PIŠKOR VID, Ivana (Jakovlje, 9. siječnja 1920. – Desinić, 1944.), poljoprivrednik. Član KPJ i SKOJ–a. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo 1944. u Desiniću kao komandir voda u Zagorskom odredu.

POTURICA ROK Andre (15. kolovoza 1886. – 1945.) U logor Jasenovac deportiran 1944. godine, ubijen 1945. godine u Jasenovcu kao politički radnik NOB–a. U jednom dokumentu, Indexu paketarnice logora III Ciglana iz kraja 1944. njegovo ime se spominje pod rednim brojem 2522, s naznakom da je raspoređen u zatočeničku grupu broj X.

POŽNJAK MIJO, Josipa (Kraljev Vrh, 23. srpnja 1911. – 5. srpnja 1944.), krznar. Bio je predsjednik NOO–a. Obješen je u odmazdi koja je izvršena u selima Jakovlje, Banščica i Pušća Bistra zajedno sa devetnaest partizana i komunista zbog skupljanja crvene pomoći, sumnje da je partizanski obavještajac i zato što je bio predsjednik NOO–a.

PUCKO IVAN, Blaža (Jakovlje, 1910. – Sv. Ivan Zelina, 4. listopada 1944.), tvornički radnik u Oroslavju. Više puta uhićivan. Godine 1942. bio je član grupe NOP–a u tvornici u Oroslavju. Aktivno sudjelovao u NOB–i. Uhvaćen je zajedno s trojicom drugova 23. lipnja 1944. u Kraljevom Vrhu kada su žandari vršili raciju. Obješen je u Zelini 4. listopada 1944. zajedno s 28 rodoljuba na gradskom trgu u Zelini za odmazdu zbog napada partizana u noći 7/8 rujna 1944. na domobransko uporište u Zelini.

PUČIĆ SLAVKO, Jurja (Jakovlje, 2. srpnja 1927. – 21. prosinca 1944.). Poginuo je kao kurir na proboju srijemskog fronta. Po riječima Jakova Sirotkovića, bio je njegov kurir i skočio je sa konjem u zaleđeni Dunav da ga Čerkezi ne bi ulovili.

SENIČIĆ FRANJO, Grge (Jakovlje, 24. srpnja 1918. – 1944.). Poginuo je 1945. kod Narte kao borac NOV.

SEVERIN JOSIP, Ivana (Jakovlje, 22. studeni 1925. – Brdovec, 23. studeni 1944.). Zarobljen je kao borac NOV. Obješen je za odmazdu zbog pogibije redarstvenog poručnika i miniranja pruge u blizini Brdovca.

SOLENIČKI FRANJO, Vida (Jakovlje, 10. ožujka 1924. – Jakovlje, 24. ožujka 1945.). Strijeljan je 1945. u Jakovlju kao kurir Zagrebačkog odreda.

STAREŠINA r. JAGUŠT JALŽA, Jurja (Igrišće, 12. studeni 1903. – Jasenovac, 1944). Sudjelovala je u NOB od 1942. godine, kao terenski i politički radnik u Igrišću. Uhićena je 9. svibnja 1944. godine pod sumnjom da ima veze s ubojstvom trojice njemačkih vojnika. U Jasenovac deportirana 2. lipnja 1944. godine na odsluženje kazne u trajanju od šest mjeseci. Ubijena u Jasenovcu 1944. godine.

STARMAN DRAGICA, Jurja (Jakovlje, 21. ožujka 1922. – 1944.), poljoprivrednica. U NOV je stupila 10. listopada 1943. godine kao borac Jakovljanske partizanske grupe. Poginula 1944. na Lazu kao bolničarka u Prvoj zagorskoj udarnoj brigadi.

STRUGAR AUGUST, Florijana (Kraljev Vrh, 3. lipnja 1924. – Veliko Trgovišće, 1944.), poljoprivrednik. U NOV stupio 1944. godine. Poginuo u Velikom Trgovišću kao borac Zagorskog partizanskog odreda.

STRUGAR PETAR, Mate (Kraljev Vrh, 5. rujna 1914. – Jasenovac, 1944.), ratar. Bio je u vodu za vezu Brigade Matija Gubec. Uhićen je 2. lipnja 1944. godine kod svoje kuće i odveden u Zagreb. Odlukom Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, od 3. srpnja 1944. godine, br. 34382, upućen je u logor Stara Gradiška na izdržavanje trogodišnje kazne. U logoru je ubijen iste godine.

SUČEC MIJO, Mije (Kraljev Vrh, 16. siječnja 1916. – Vadina, 10. listopada 1943.) Poginuo kao borac diverzantske jedinice od ručne bombe u okolici Vadine i Pušće.

SVETEC IVAN, Josipa (Jakovlje, 1. prosinca 1916. – Jasenovac, 1942.), radnik. Član KPJ od 1941. godine. Bio je borac Prvog zagorskog partizanskog odreda ubijen 1942. u Jasenovcu kao politički radnik NOB–a.

ŠIMUNIĆ AUGUST, Ignaca (Kraljev Vrh, 22. travnja 1913. – Jasenovac, 1944.), poljoprivrednik. U NOV je stupio 1943. godine. Uhićen je 25. travnja 1944. kao borac zagrebačkog odreda i odveden u Zagreb u zatvor na Savskoj cesti zajedno s Kostanjski Milanom. Iz zatvora je prebačen u logor Jasenovac gdje je ubijen iste godine. U jednom dokumentu, Indexu paketarnice logora III Ciglana iz kraja 1944. njegovo ime se spominje pod rednim brojem 3007, s naznakom da je raspoređen u zatočeničku grupu broj V. što se odnosilo na građevinsku grupu.

ŠIMUNIĆ IGNAC, Jurja (Kraljev Vrh, 24. ožujka 1883. – Stubičke Toplice, siječanj 1945.) Strijeljan u Stubičkim Toplicama kao član NOO–a Kraljev Vrh.

ŠIMUNIĆ MARKO, Jakoba (Kraljev Vrh, 29. rujna 1919. – Ivanec, 1944.), krznar. Član KPJ. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo u Ivancu kao intendant brigade »Braća Radić«.

TURK ALOJZ, Mije (Kraljev Vrh, 1. lipnja 1924. – Lepoglava, 1944), poljoprivrednik. U NOV od 1944. Poginuo 1944. u Lepoglavi kao borac Brigade „Braća Radić“.

TURK VJEKOSLAV, SLAVKO, Valentina (Kraljev Vrh, 20. studeni 1924. – Žumberak, srpnja 1944.), mlađi vodnik. U NOV od 1943. Kao komandir mitraljeskog voda 2. bataljona Brigade Franjo Ogulinac Seljo poginuo u trećoj etapi ofenzive na Žumberak između 10. i 15. srpnja 1944. godine.

VERIGA DRAGUTIN, Tome (Igrišće, 9. rujna 1926. – Savski Marof, 1943.), diverzant. Poginuo je 1943. godine prilikom miniranja pruge kao borac NOB-a, diverzant, miner u Savskom Marofu. Podatke o njegovoj pogibiji u ratu dala je obitelj.

VODOPIJA JURAJ, Mate (Jakovlje, 13. travnja 1921. – Jasenovac, 1942.) Član KPJ od 1940. godine. Uhićen je u proljeće 1942. godine i odveden u Jasenovac gdje je ubijen iste godine.

VRABEC MARKO, Maksa (Jakovlje, 5. travnja 1919. – Srpska Kapela, 1944.), poljoprivrednik. Poginuo 1944. kod Srpske Kapele kao borac u Prvoj zagorskoj udarnoj brigadi.

ZORKO IVAN, Jurja (Jakovlje, 2. travnja 1928. – Turkovčina, 1944.), poljoprivrednik. Poginuo 1944. u Turkovčini – Zelina kao borac u Brigadi „Braća Radić“.

ZORKO STJEPAN, Ilije (Jakovlje, 8. ožujka 1913. – Sedlarica, 29. prosinca 1944.), radnik. Član KPJ. U NOV je stupio 1943. godine. Poginuo je na Sedlarici kao komesar čete u Prvoj zagorskoj udarnoj brigadi u borbi sa ustašama i Čerkezima.

Izvori:

• Hrvatski državni arhiv:
  • HR-HDA-511 – Projekt Dotršćina: Zagrepčani – revolucionari, antifašisti i žrtve fašističkog terora 1941. – 1945. (podserija)
  • HR-HDA-259 – Redarstvena oblast za grad Zagreb

 

• Knjige:
  • Drašković, B., ur. (1981) Hrvatsko zagorje u revoluciji. Zagreb: Školska knjiga
  • Stopar, V., ur. (1959) Hrvatsko zagorje u Narodnooslobodilačkoj borbi. Zagreb: Epoha
  • Sor. I, ur. (1988) 32. divizija NOVJ. Zagreb: Globus
  • Miletić, A. (1986) Koncentracioni logor Jasenovac, knjiga II. Beograd: Narodna knjiga i Spomen-područje Jasenovac
  • Hlaić, V. (1974) Grebeni Ivančice: Prva zagorska narodnooslobodilačka udarna brigada. Beograd: Narodna armija
  • Hrečkovski, S. (1965) Prilog građi za Historiju NOP Slavonije 1941. Slavonski Brod: Historijski institut Slavonije
  • Ban, Đ. ur., et al. (1975) Zagrebački partizanski odred. Zelina, OO SUBNOR
  • Amilić, M. i Huber, Č., ur. (1980) Otpor u logoru Stara Gradiška, iz sjećanja bivših logoraša. Jasenovac: Spomen – područje Jasenovac
  • Kačavenda, P. ur. et al. (1982) Narodni heroji Jugoslavije (I). Beograd: NIP Mladost, Partizanska knjiga Ljubljana, Narodna knjiga Beograd, Pobjeda Titograd, Institut za suvremenu istoriju Beograd
  • Šoljan, M., ur. (1955) Žene Hrvatske u NOB, II. Zagreb: Glavni odbor Saveza ženskih društava Hrvatske
  • Valjan, V. (1968) Brigada Franjo Ogulinac Seljo. Beograd: Vojno-izdavački zavod

 

• Novine:
  • Narodne novine, 26. ožujka 1947.
  • Hrvatski Narod, 9. srpnja 1944., broj 1079
  • Varaždinske vijesti, 22. VII 1982. godine, br 1968.

 

• Crkvene knjige:
  • Matične knjige rođenih
  • Matične knjige umrlih
  • Status duša

 

• Ostali izvori:
  • Knjiga evidencije upitnika, JUSP Jasenovac [http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618]
  • Poimenični popis žrtava KL Jasenovac
  • Izjave obitelji

 

---

 

Naslovna fotografija: Zarobljeni partizani na groblju u Mihovljanima 12. svibnja 1942. godine. Iznad mrtvih drugova sedma po redu je Krkač Barica.